Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odgodio je u ponedjeljak odluku o spornoj pravosudnoj reformi iz straha da bi najveća nacionalna kriza u posljednjih nekoliko godina mogla dovesti do raspada vladajuće koalicije ili eskalirati u nasilje.
Nejasno je kako će, nakon masovnih prosvjeda i općeg štrajka, pomicanje rasprave na sjednicu parlamenta idućega mjeseca zadovoljiti sve strane i smiriti krizu koja je po riječima zapovjednika vojske učinila "ovaj trenutak težim nego ikada prije".
"U želji da spriječim podjelu nacije, odlučio sam odgoditi drugo i treće čitanje zakona kako bi se postigao široki konsenzus", rekao je Netanyahu u televizijskom obraćanju. Svoje je potez nazvao "šansom da se izbjegne građanski rat".
Njegov krajnje desni koalicijski partner, ministar sigurnosti Itamar Ben-Gvir rekao je da se složio s odgodom u zamjenu za dogovor po kojemu u okviru svoga ministarstva može osnovati Nacionalnu gardu, korak koji njegovi protivnici žestoko kritiziraju tvrdeći da stvara vlastitu miliciju.
Vladin plan po kojem bi parlament imao veću kontrolu nad pravosuđem izazvao je najmasovnije prosvjede u povijesti Izraela, a politički suparnici nazivaju ga prijetnjom demokraciji.
Pristaše zakona, uključujući krajnje desne nogometne navijače, organizirali su protuprosvjede i policija je upozorila da se preko društvenih mreža planiraju napadi na lijevo orijentirane Izraelce.
Netanyahuov plan naišao je i na otpor sindikata Histadrut koji je prizemljio zrakoplove u zračnoj luci Ben Gurion i obustavio rad u morskim lukama, bankama i bolnicama. Sindikalci su opozvali štrajk nakon što je Netanyahu objavio odgodu.
Oporbeni čelnik Benny Gantz za Netanyahuov je potez rekao "bolje ikad nego nikad", ali je najavio da u dijalogu o novome zakonu neće biti kompromisa oko "temelja demokracije".
Izraelski predsjednik Isaac Herzog, koji je u rijetkom upletanju u dnevnu politiku u ponedjeljak pozvao premijera da zaustavi pravosudnu reformu radi očuvanja nacionalnog jedinstva, rekao je da je odgoda "ispravna stvar".
Kriza, jedna od najvećih unutarnjopolitičkih u povijesti zemlje, poklopila se s eskalacijom nasilja na Zapadnoj obali gdje je u posljednjih godinu dana ubijeno više od 250 palestinskih militanata i civila te 40 Izraelaca.
