Mala galerija u srcu Ljubljane ovih je dana obavezna adresa za sve ljubitelje najpoznatijeg nepoznatog umjetnika današnjice. A prvo što u njoj vidite su Simpsoni, najpoznatija animirana obitelj u povijesti televizije.
"Simpsoni su tu zato što je Banksy napravio uvodnu špicu za jednu epizodu, u kojoj je kritizirao rad s djecom, sve što se događa kad oni postanu dio filmske industrije. Banksy je napravio tu špicu i poslao im, ali tvorcima Simpsona je bila kontroverzna tako da špica nije prikazana", objašnjava nam Tea Ritlop, koja radi kao vodič kroz izložbu.
Kontroverzno je jedan od pojmova koji se najčešće povezuju s Banksy-jevim stvaralaštvom, bilo da se radi o kritici potrošačkog društva, kapitalizma, policije i drugih autoriteta. O Banksyju sigurno znamo da je iz Engleske, točnije iz Bristola, a koliko je držao do kraljevske obitelji i pokojne kraljice pokazuje i njezina bista na kojoj ju je prikazao s vražjim rogovima i psećim jezikom. Eksponat se zove " dog save the queen".
Često, dakle, duhovito, uvijek sa snažnom porukom, čak i kad je njegova samo ideja, poput Kipa slobode s nadzornom kamerom umjesto baklje, što simbolizira neslobodni svijet. A tu su i simbolične životinje.
"Štakori i majmuni su njegovi glavni motivi. Majmuni predstavljaju nas građane, a onda imamo čimpanze kao neki viši sloj, bogatije ljude, a štakore se po prirodi smatra nečim odbojnim, smrdljivim, a to smo mi, obični ljudi", priča nam Tea.
Tu je onda i slavni britanski parlament u kojem su zastupnike zamijenile čimpanze, a ima i tuđih radova, jer su uz Banksyjeva izložena i djela umjetnika koji su Banksyja inspirirali, među kojima je najpoznatiji Andy Warhol, kojeg je kasnije Banksy rekreirao, tako da je na slavnu sliku, umjesto Marilyn Monroe, ubacio Kate Moss.
Naravno, njegova angažirana umjetnost smjera skrenuti pažnju na najranjivije skupine u društvu. Tako je izložen i projekt za koji se Banksy udružio sa ženama izbjeglicama krojačicama - skupljao je prsluke za spašavanje na plažama Mediterana, a žene bi onda od materijala s prsluka šivale natpise "welcome" na otirače. Kupnjom jednog takvog otirača vi biste podržali jednu izbjegličku obitelj.
Kustosa izložbe Dejana Rjazanceva ulovili smo izvan galerije, kako bismo ga pitali kako je bilo deset godina od kolekcionara skupljati radove za izložbu, a da autora nije ni upoznao.
"Banksy sam kaže: 'invisibility is a super power', on se pita zašto svi žele biti popularni, pa da se onda ne možeš ni prošetati ulicom. On kaže kako može bilo gdje ići, a da nitko ne zna tko je on. Baš je anonimnost veliki dio te priče. Mislim da, kada bi se znalo tko je on, to ne bi bilo toliko kul", kaže Rjazancev.
Banksy je još 2010. režirao za Oscara nominirani dokumentarac "Exit Through The Gift Shop", u kojem se prikazuje i on, ali skrivenog identiteta.
"Film je o jednom tipu koji nastoji napraviti dokumentarac o meni. Ali on je zapravo bio puno zanimljiviji od mene", kaže u tom filmu Banksy.
Tako skroman i skrovit ostaje i danas, pa možda i ne moramo doznati je li on stvarno, kao što se šuškalo, jedan od članova Massive Attacka, koje slušate u podlozi. Zapravo bi i bilo bolje da se nikad ne otkrije tko je, ovako će u fokusu uvijek biti njegova djela, hrabra i originalna, inspirativna u svijetu u kojem inspiracije često nedostaje.
