Nema te inspekcije koja će građane zaštititi od toga da kvadrat stana na zagrebačkom Jarunu recimo košta 4700 eura.
Cijene nekretnina luduju, i ne samo na atraktivnim lokacijama. U Dugavama, na rubu grada, novogradnja košta 3000 eura.
Dakle, prosječna osoba u Hrvatskoj treba raditi tri mjeseca za komad stana u blizini odlagališta otpada.
Pitanje je: možemo li očekivati da će se taj balon ispuhati, ili još gore: trebamo li bojati da će odjednom stranci početi kupovati stanove a cijene biti još luđe.
Iza ovih crnih vitrina nalazi se najskuplji kvadrat stana u Zagrebu, 7990 eura po metru četvornom, nije još sve rasprodano, prodaje se već neko vrijeme, ali ima još stanova.
A u drugom izdanju epizode luksuzni zagrebački četvorni metar donosimo ovu zgradu iz Medulićeve koja se još uvijek dovršava, ovdje kvadrat košta do 6900 eura.
Ali nema brige, u rubrici stanovi koje si nikad nećete moći priuštiti, neće biti daljnjeg rasta cijena – barem ne zbog uvođenja eura.
"Mislim da je to već ukalkulirano u cijenu i da to ne bi trebalo imati utjecaja na ono što se aludira, a to je rast cijena nekretnina", ističe Boro Vujović, agent za nekretnine.
"Vjerojatno će to imati više efekta na neke koji su dalje od nas, recimo Amerikance ili Azijce, ali manje na naše usjede koji nas dobro poznaju", objašnjava ekonomist Boris Podobnik.
Od srpnja 2021. do lipnja 2022. strancima smo prodali ukupno 12 i pol tisuća stambenih nekretnina, to je 36% od ukupno svih prodanih u Hrvatskoj, od toga najviše su kupili Nijemci tri i pol tisuće i Slovenci tri tisuće, naravno, većinom na obali.
"Bit će veća potražnja i u turizmu pa će rast i cijene nekrentina na Jadranskoj obali vjerojatno još i više", kaže Matej Lehovnik s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani.
"Normalno problem je što jednostavno postoji ogromna količina novca, ponuda novca puno je veća, a moguće je da će u jednom trenutku mjehur i puknuti", ističe Podobnik.
Agent za nekretnine Vujović ističe: "Značajniji će biti utjecaj rasta kamatnih stopa na tržište nekretnina, nego euro i Schengen, ali u svakom slučaju ne očekuje se neko pucanje balona ili neki krah koji bi bio sličan 2008. ili 2009."
A u tom balonu ovako sad stoje stvari, na Jarunu se kvadrat novogradnje prodaje za 4700 eura, na Savici za 3500, Dugavama 2800, u splitskom predgrađu nisu puno manje cijene, Strožanac 2 500, Sirobuja 3200 kvadrat novogradnje, u Osječkom kvartu Retfala smo pronašli novi stan za 1650 po kvadratu. U prosjeku cijena novogradnje u Ljubljani košta 4200, a u Beču 6700.
Ali bitan je tu i Schengen, jer kad uđete u Schengen zonu onda netko tko ima svoj stan u južnoj Austriji možda je njemu Istra bliža nego neka najdalja područja Austrije a kad ste vi u Schengen zoni jedino je bitna kilometraža i da ne stojite na granici", ističe Podobnik.
Upitan o tome može li se očekivati porast cijena Podobnik potvrđuje da cijene mogu ići gore upravo zbog stranaca.
Dakle, jedini koji će možda spustiti cijene su bankari i oni vlasnici koji brže bolje moraju prodati, a kako bankari u Hrvatskoj još nisu digli kamate kao neki njihovi kolege u ostatku Europe, a i nema toliko puno onih koji brže bolje moraju prodati – eto cijene ostaju kakve jesu, zasad. A možda i još porastu.
