Dvanaest dana je ostalo dok kuna ne ode u povijest, a Hrvatska postane dio velike obitelji eurozone. Zasad problema nema, kaže prvi čovjek HNB-a koji za 12 dana postaje punopravni član Upravnog vijeća Europske središnje banke.
"Ono što je izuzetno zahtjevno je distribucija gotovine kao što znate, za nas pohranjivanje gotovine koju ćemo povući iz opticaja. To je nešto što radite jedanput i nikada više i zahtjeva puno kapaciteta više nego u bilo kojem režimu normalnog poslovanja", rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.
Tradicionalno, krajem godine HNB je izašao sa svojim projekcijama iduće godine. Prema njima Hrvatska će 2022. završiti s rastom BDP-a od 6,3 posto, dok nas u idućoj čeka pad o 1,4 posto. Inflacija će ove godine biti 10,6 posto, dok za iduću predviđaju usporavanje, od 7,5 posto, što je veća inflacija od one koju je procijenila Vlada, a iznosi 5,7 posto.
Europa će, kaže guverner, u plitku recesiju u posljednjem kvartalu ove i prvom kvartalu iduće godine, ali onda kreće oporavak. Smirivanju tržišta pridonijet će stabilizacija cijena energenata. No pogon hrvatske inflacije je cijena hrane na koju prosječna obitelj troši četvrtinu mjesečnih prihoda.
"Nama rast cijena hrane znači izuzetno značajan udar na građanstvo. Nama je prosječan udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji za kućanstvo malo veći od 25, gotovo 26 posto", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Upravo zato i poskupljenje hrane, koje iznosi oko 20 posto na godišnjoj razini, najviše zabrinjava građane. Na pitanje kako zauzdati inflaciju, ministar financija je prošlog tjedna otvoreno prozvao HNB.
"Inflacija, odnosno očuvanje stabilnosti cijena je primarni cilj HNB-a i HNB bi trebao biti češće pitan za nekakve politike", rekao je Marko Primorac, ministar financija.
A Vujčić se u odgovoru poziva na Europsku središnju banku.
"Da bi se stopa inflacije dovela na srednjoročni cilj, povećavaju se kamatne stope. (To radi Europska središnja banka, ali što radi HNB na hrvatskom tržištu?) Pa mi sad upravo ulazimo u eurozonu. Dakle, mi kao što smo najavili od ovog ljeta pa sa 1.1. svi naši instrumenti monetarne politike će postati instrumenti ECB-a", kazao je Vujčić.
U prijevodu nisu radili puno, a od nove godine neće moći ništa osim provoditi odluke Frankfurta koje se odnose na cijelu eurozonu. A Europska središnja banka smirivanje inflacije na ciljanu razinu od oko 2 posto najavljuju tek 2025.
