"Svaka normalna osoba odbija nasilje", stih je iz jedne od "miroljubivih" pjesama koje je Juraj Cintula recitirao u kameru. Prije osam godina bio je u ulozi žrtve na televiziji kada je ga je kao čuvara trgovine pretukao nasilni kupac. Danas cijeli svijet priča o ovom 71-godišnjem penzioneru i književniku koji je, kako je ustanovila policija, atentat na slovačkog premijera Roberta Fica izveo sam, vlastitim pištoljem.
Nakon snimke napada pojavila se i snimka atentatora kako prije par mjeseci sudjeluje na antivladinom prosvjedu. Ljudi koji su ga godinama poznavali, po običaju, ne mogu vjerovati što je učinio. "Bio je pristojan i normalan poput mene. Vozili smo se u autobusu prije nekoliko dana, zbijali šale, sve bez politike. Potpuno sam šokiran ovim što je napravio", izjavio je medijima Mile Ludovit, susjed i prijatelj atentatora na Roberta Ficu.
'Jedan atentat ispao nesretni slučaj'
Da, atentatori obično šokiraju, ali nitko kao Gavrilo Princip, 19-godišnji Srbin koji je u Sarajevu ubio prijestolonasljednika Franju Ferdinanda. Čin koji je bio izravni povod za Prvi svjetski rat i 40 milijuna žrtava dogodio se na uglu uz rijeku Miljacku sasvim slučajno, nakon što napad bombom na nadvojvodu nije uspio.
"Već su svi atentatori krenuli doma, među njima i Gavrilo Princip. Međutim, dolazimo do slučajnosti - u jednom trenutku Franjo Ferdinand kaže svom vozaču da ga odveze u bolnicu da vidi ovoga koji je ranjen. I vozač fula ulicu, skrene krivo, i naleti doslovno na Gavrila Principa koji ne može vjerovati, vadi pištolj i puca", tumači povjesničar Hrvoje Klasić.
Pogađa i Franju i njegovu suprugu Sofiju, što je mladog pripadnika Mlade Bosne jako pogodilo. "To je ustvari doista ispao nesretni slučaj i Gavrilo Princip je sam govorio da mu je zbog toga žao. Iz toga vidimo da je to razlika atentatora i terorista", dodaje Klasić.
Najvažniji atentator u hrvatskoj povijesti je Puniša Račić, 42-godišnji agent srpske vlade koji je u narodnoj skupštini u Beogradu ubio Stjepana Radića, njegova nećaka Pavla i Đuru Basaričeka. "Doslovno će cijelo vrijeme rata biti u kućnom pritvoru, imat će potpuno normalan život i, zanimljivo, partizani će ga ubiti kada se '44. oslobodi Srbija. Tako da su na neki način partizani osvetili Stjepana Radića", kaže Klasić.
Zapruderov film snimka je možda i najpoznatijeg atentata u povijesti. 1963. u Ulici brijestova u Dallasu ubijen je američki predsjednik John Fitzgerald Kennedy. Sat vremena nakon pucnjeva uhapšen je Lee Harvey Oswald, 24-godišnji bivši marinac, i optužen za ubojstvo, iako je on tvrdio da s napadom nema veze. Dva dana kasnije Oswald je ubijen dok su ga prebacivali u zatvor, a do danas kolaju teorije zavjere o tome tko ustvari stoji iza atentata na JFK-ja. "Od Kubanaca, Sovjetskog Saveza, mafije, vojnog lobija, većina sumnja da je on sam organizirao i izveo taj atentat", podsjeća Klasić.
'Tvrdio da je ubio Lennona jer ga je obožavao'
Sam je definitivno bio Mark David Chapman, 25-godišnjak opsjednut Beatlesima i Lovcem u žitu koji je pred stanom u New Yorku ustrijelio Johna Lennona, i to nakon što ga je zatražio i dobio autogram. "Većina političara je ubijena zato što ih je netko mrzio, na ovaj ili onaj način, a Mark Chapman je uvijek tvrdio da je Lennona ubio zato što ga je obožavao", kaže Klasić.
Mrzitelji među atentatorima su i John Wilkes Booth, glumac koji je u glavu pucao Abrahamu Lincolnu, kao i dvojica tjelohranitelja koji su ubili indijsku premijerku Indiru Gandhi, a tu je i Zvezdan Jovanović, koji je snajperom ustrijelio srpskog premijera Zorana Đinđića, od čega se ta zemlja do danas nije oporavila.
Pitanje je što će biti sa Slovačkom, sada kada se zna da je Fico napadnut jer je bio rusofil i populist.
"Ne da nije riješio Slovačku antiruskog stava, konzervativizma, populizma, nego mi se čini da je ovim činom još dodatno pojačao pojedince i grupe koje su na toj strani", zaključuje Klasić.
Jer atentat ostaje radikalan čin koji hrani druge radikale.
