Svijet se promijenio 6. kolovoza 1945. godine. Točno u 8 sati i 15 minuta ujutro, američki ratni avion Enola Gay ispustio je atomsku bombu nadimka Little Boy na Hirošimu.
"Vatrena kugla je bila radijusa oko 1,5-2 km. I unutar nje je doslovno sve pretvoreno u prah i pepeo", rekao je Tonči Tadić iz Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković. Tada je oko 70 tisuća ljudi umrlo istog trena, a otrovna radijacija je prodrla u genetiku onih koji su preživjeli.
U Hirošimi je živjelo pola milijuna ljudi, u gradu veličine Sheffielda. Tu i tamo, izolirana struktura podsjeća gledatelja da je tamo nekoć bio grad.
Nakon detonacije iznad Hirošime uzdigao se oblak gljive viši od 18 kilometara. U danima nakon, u grad su pristigli zdravstveni timovi jer je 90 posto liječnika i medicinskih sestara izgubilo živote.
"K U gradu u kojem je boravio veliki broj Koreanaca kao robovske radne snage. I kada je ta bomba pala, postala je odgovorna za smrt, u jednom dužem razdoblju, za 140 tisuća ljudi", rekao je Tvrtko Jakovina iz Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Tri dana kasnije, Amerikanci uništavaju i Nagasaki, a s njim i 74 tisuće ljudi. U idućih pet godina broj žrtava dviju bombi narastao je do 340 tisuća. Bolnice u Hirošimi i Nagasakiju i danas liječe potomke preživjelih.
Sumiteru Taniguchi preživio je napad atomskom bombom te je 2015. izjavio: "I mene i bicikl bacilo je na tlo brzinom od 200 do 300 metara u sekundi, a leđa su mi u tren oka izgorjela od eksplozije i zračenja."
Do danas to su ostale jedine dvije atomske bombe ikad iskorištene. Ali u današnjem sve nesigurnijem svijetu, pitanje je jesmo li naučili lekciju.
"Kada uspoređujemo današnje bombe, posebno strateško nuklearno oružje s ondašnjim, učinci su, u svakom slučaju, 10 puta veći", rekao je Tadić.
U Japanu je jasna jedna stvar - svijetu treba nuklearno razoružanje, usprkos široko prihvaćenoj teoriji da ono služi odvraćanju. Odnosno, da razorna snaga odmazde sprječava zemlje da bacaju bombe.
Fumio Kishida, japanski premijer, izjavio je: "Uvjeti za nuklearno razoružanje postali su još teži zbog nuklearnih prijetnji Rusije. Ali ne možemo zaustaviti korake prema svijetu bez nuklearnog oružja, čak i ako je put pred nama vrlo težak."
Nuklearna prijetnja je sačuvala mir, objašnjava povjesničar Tvrtko Jakovina, ali dodaje: "Ako počnete operirati s mogućnošću upotrebe atomske bombe, s prijetnjama koje stalno dolaze, onda sutradan, znate, u jednom razmjerno ograničenom, ali ipak polu zemalja s atomskim oružjem, koje nisu sve kontrolirane, koje nemaju uvijek racionalne vođe, možda ulazimo u jednu novu fazu u povijesti čovječanstva."
Procjene govore da bi samo jedna bomba detonirana iznad New Yorka ubila 583 tisuće ljudi. Nuklearno naoružanje je potpuno neljudsko, neselektivno oružje, jedno od najgorih izuma čovječanstva čiji užas osjećaju generacije. Sve to smo već doživjeli i valjda naučili.
POGLEDAJTE VIDEO U trenutku udara umrlo 80 tisuća ljudi: 'Moramo ići prema svijetu bez nukelarnog naoružanja'
