Nikolina Brnjac u Direktu otkrila kako će EU pomoći mladima da lakše dođu do stana

Kako riješiti stambenu krizu, kako pomoći mladima da lakše dođu do stana, zadaća je kojom se bavi bivša ministrica turizma, danas koordinatorica Odbora za održivo stanovanje Europske pučke stranke u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac. 

Problem je svuda isti. Od Amsterdama preko Pariza sve do Splita. Mladi jednostavno si ne mogu priuštiti dom.

Tako je. I upravo zato je ovaj tjedan u Europskom parlamentu usvojeno izvješće. Rekla bih najvažnije izvješće koje je u ovom mandatu u Europskom parlamentu doneseno što se tiče mladih ljudi.

Ono sadrži veliki broj konkretnih stvari koje će se napraviti. Jedno od njih je gradnja stanova novcem iz europskih fondova.

Cilj je mobilizirati što veća sredstva, bespovratna sredstva iz različitih fondova, bilo da govorimo o koheziji, bilo da govorimo o novom fondu za konkurentnost, bilo da govorimo o Social Climate fondu. Dakle, to su fondovi i programi koji će biti sada na raspolaganju svim državama članicama, tako i Hrvatskoj za gradnju priuštivih stanova.

Jedna od stvari je koliko sam shvatila smanjenje birokracije. Recimo da kraće treba da se dobije građevinska dozvola.

Ono što smo tražili da se izdaju građevinske dozvole čim prije, dakle maksimalno do 60 dana. I ono što je cilj da imamo digitalizirane cijele procese, prostorne planove da su digitalizirani, dakle, da se što brže izdaju, da ljudi ne moraju čekati više toliko koliko su čekali - šest mjeseci do godinu dana, nego da to sve jednostavno puno brže prolazi uz digitalizaciju.

VELIKI PROJEKT U ZAGREBU /

Stiže gotovo 300 stanova za priuštivi najam, evo gdje će se graditi dodatnih 600

Industrijske zone trebali bi postati stambena naselja prema ovom planu?

Dakle, to je bio jedan od mojih amandmana da se revitaliziraju industrijske zone. Znamo da recimo, u Zagrebu preko puta mene imamo Gredelj, 45 hektara stoji prazno. Dakle, na taj način mi bismo mogli slati poruku mladima, ali ne samo njima - idite na periferiju. Možda će netko željeti živjeti na periferiji, imamo mogućnosti u centru grada graditi priuštive već stanove, ali zašto ne ići u tom smjeru?

Kad ste sad spomenuli, Zagreb je jedan od gradova gdje je ovaj problem priuštivog stanovanja možda najveći, onda su tu turističke destinacije. Recimo, imamo situaciju u Splitu gdje studentima prvog petog najmodavci kažu 'doviđenja' jer stižu turisti i više im se isplati davati stan u kratkoročni najam.

Također se izvješće osvrće i daje konkretne mjere da se isto bespovratnim sredstvima grade studentski domovi. Napravit će se analiza za sve države članice koliko studentskih mjesta, odnosno studentskih domova, fali i na taj način da mladi nisu prisiljeni ići uopće u najam, nego da iskorištavaju postojeće studentske prostore. Kao što se kod nas ulagalo diljem Hrvatske, Hrvatska nije samo Zagreb. Ulagalo se od Dubrovnika pa do Vukovara u studentske domove.

Imamo li neke pozitivne primjere u našem okruženju? Znam da u Beču postoji ogroman broj, 200 tisuća ako se ne varam, stanova koji pripadaju gradu i ogroman broj ljudi zapravo živi u gradskim stanovima. Je li to nešto što možemo prekopirati kod nas?

Beć ima tu tradiciju najma već 150 godina. Mi tek sad krećemo kroz Zakon o priuštivom stanovanju da se grade zgrade, odnosno stanovi koji će biti 50 posto otprilike za priuštivi najam, a 50 posto za priuštivu kupnju. Zašto? Vi mladima morate ponuditi više varijanti. Dakle, netko ne može odmah priuštiti sebi ni po priuštivim uvjetima. U Osijeku se grade ti stanovi za priuštivu kupnju po maksimalnom iznosu cijene od 2100 eura po metru kvadratnom. Ali čovjek kad završi studij, njemu je super rješenje priuštivi najam.

Kad mislite da bi sve ove mjere Europskog parlamenta mogle dati konkretne rezultate? Kroz godinu, dvije...

Pa prvenstveno već sada se daju određene mjere. Gledala sam ono što smo mi usvojili u izvješću i u Europskom parlamentu. Ono što je Europska komisija kroz plan priuštivog stanovanja usvojila, mi smo nacionalni plan stambene politike donijeli prošle godine izmjenom 15 zakonskih i podzakonskih akata, izmjena Zakona o gradnji koji već sad omogućuje digitalizaciju izdavanja građevinske dozvole do 60 dana. Druga stvar je izgradnja stanova za najam i za priuštivu kupnju. Ali tu su jedinice lokalne samouprave glavne koje će morati napraviti priuštive programe i tako će biti na europskoj razini. Dakle, mora se prikupljati od gradova, općina, županija, potrebe da bi države članice mogle pregovarati za te fondove za bespovratna sredstva koja će se ulagati onda u samu gradnju. I vi kad to gradite to ulazi u jedan revolving fond. Isto tako, sprečavaju se i špekulacije kroz Zakon o priuštivom stanovanju jer su ti stanovi javne ustanove, a one ne posluju s profitom. Ako i posluju, onda se ulazi u taj revolving fond, a druga stvar kad ljudi koji priuštive stanove kupe, pod iznimnim slučajevima moći će ih prodavati, ali prvo nude gradovima na otkup pa županiji i APN u, tako da opet ulazi u taj javni fond. Takav je primjer u Beču.

18 KVADRATA ZA MLADE /

Bačić u Direktu o japanskim stanovima i Carrie Bradshaw: 'Dogodine ćemo imati vidljive efekte'

Znam da ste u cijelom ovom poslu razgovarali s brojnim gradonačelnicima. Što kažete na ovaj slučaj Barcelone? Je li to taj njihov "rat" koji su napravili protiv Bookinga i Airbnb-a dao rezultate u tom smislu da se smanji cijena?

Pa prvenstveno Barcelona ima veliki problem jer oni nisu upravljali razvojem turizmom ili ako turizam propustite samo stihijski da se događa, onda se dogodi kaos da imate lokalnu zajednicu koje se pobuni protiv turizma i to je veliki problem. Zato smo mi napravili Zakon o turizmu. Dali smo gradovima alate u svoje ruke da oni mogu, temeljem izračuna nosivog kapaciteta, točno vidjeti da li i u kojem dijelu grada mogu imati kratkoročni najam i u kojem ne mogu imati kratkoročni najam. Također, u ovom izvještaju su i porezne olakšice. Dakle, imamo mogućnost da jedinice lokalne samouprave naplaćuju od 0,6 eura po metru kvadratnom do 8 eura po metru kvadratnom. Dakle, na taj način, kad vi stavite što veći porezni dio na drugu, treću, četvrtu nekretninu, onda imate što veći broj nekretnina koje će ljudi dati u dugoročni najam jer to je cilj. Recimo i tu Grad Zagreb nije stavio koliko ja znam maksimalni iznos cijene, ali na taj način postoji više alata gdje oni mogu ići u tom smjeru. Da imamo što veći broj nekretnina koje će biti u dugoročnom najmu.

Gdje ste vi živjeli kad ste bili mladi u tim studentskim danima? Ili kad ste se zaposlili?

Bila sam i kod rodbine, ali i u studentskom domu.

Kao bivša ministrica turizma, sigurno imate o tome stav, mislite li da je Hrvatska postala previše skupa?

Svakako su cijene dosta visoke, ali ako vi uzmete u obzir omjer cijene i kvalitete, ako netko ulaže u kvalitetu, onda je logički da ga cijena prati i turist, neće sigurno imati probleme kao što se do sada pokazalo. Ali svi oni koji stavljaju visoke cijene, a ne prate ih kvaliteta, mislim da im je prošla godina već bila jedna opomena dobra za sve njih, a da će se to tek sada i više pokazati.

Visoke cijene za ovaj stari bakin namještaj. I to ne prolazi dobro... Možda je ružno reći, ali čini se da bi Hrvatska na kraju mogla profitirati od ovog rata u Iranu. S obzirom na to da ljudi sada nevoljko kupuju avionske karte, kod nas ljudi dolaze uglavnom automobilima. Mislite li da će da će sezona u tom smislu biti povoljna?

Svaki ratni sukob donosi nesigurnost kod ljudi i općenito strah kod ljudi, pa ne znam problem i pitanje vezane uz energetiku, cijene. Znate i sami. Isto tako, strah od putovanja. Hrvatska je sigurna turistička destinacija. Hrvatska je auto destinacija da su to svakako jedne prednosti, ali osobno mislim da to treba čim prije završiti radi svih nas i radi naše djece.