KORNJAČE POSTALE PROBLEM? / Od malih simpatičnih su narasle i postale invazivna vrsta koja prijeti biljnim i životinjskim vrstama

Ako ste bili u Indiji, u Sjevernoj ili Južnoj Americi, sjajno ste se proveli te poželjeli i kod kuće imati i neku egzotičnu biljku ili životinju - razmislite opet. Tu su stepenicu očito preskočili vlasnici malih, crvenouhih kornjača koje narasle pa su ih njihovi vlasnici odlučili pustiti u prirodu

Rikardo Stojkovski

Rikardo Stojkovski

Specijalist za RTG, majstor skeča i ankete. Od javnih wc-a do Aleksandre Prijović, zna sve o temama koje vas najviše zanimaju

18.6.2024.
11:30
VOYO logo

Zaboravite animiranog Raphaela i Michelangela jer u stvarnosti su oni crvenouhe kornjače! Možda one ipak nisu prave ninje, ali nisu ni kornjače koje su se prije desetak godina mogle vidjeti u Lijepoj Našoj.

Crvenouhe i žutouhe kornjače inače dolaze iz Amerike, ali svoj novi dom pronašle su u Zagrebu. Kako? Male su i slatke, pa ih ljudi kupe u inozemstvu kao kućne ljubimce, ali nakon pet, šest godina kada narastu, shvate da ih ne žele imati još barem 20 godina, pa ih ostavljaju uz jezera diljem cijele Hrvatske. I nije da se ovdje radi o tu i tamo nekoj kornjači. Samo kod jezera na zagrebačkom Rakitju, kažu nam iz ribičkog društva, ima ih oko tisuću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

One su se pojavile u većem broju ja bih rekao prije sedam, osam godina. One su izuzetno agresivne u svom razmnožavanju, a i nakon toga i u čuvanju mladih. Ugrožavaju sav riblji fond koji se prvenstveno mrijesti uz obalu, a to je njihovo prirodno stanište. Nama se bitno smanjuje prirast ribe, autohtone ribe, i ona ih ugrožava, a nema nikakvog prirodnog neprijatelja", ističe predsjednik udruge Rak Rakitje Božo Mihina.

I zato su morali u lov na invazivne kornjače. Od početka godine ulovili su ih čak 150, ali ne brinite, ova mala slatka stvorenja nitko niti ozljeđuje niti ubija - već se sele. Ne natrag u Ameriku, nego u Maksimir.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
DJEČAKA UGRIZAO POSKOK /

Kako prepoznati ugriz zmije otrovnice i što učiniti? 'Najvažnije od svega je ostati miran'

Image
DJEČAKA UGRIZAO POSKOK /

Kako prepoznati ugriz zmije otrovnice i što učiniti? 'Najvažnije od svega je ostati miran'

I tako je 30-ak crvenouhih kornjača prije mjesec dana nastavilo život u Prihvatnom centru za invazivne vrste u Zoološkom vrtu u Zagrebu. Sada žive u kontroliranim uvjetima, ne mogu se razmnožavati, ali više ne prijete ni ekosustavu ni barskim kornjačama.

Čak 15 mužjaka i 18 ženki nije stiglo samo s Rakitja, nego iz cijele Zagrebačke županije. Prihvatni centar u zoološkom jedini je takav u Europi koji kasnije brine o američkim kornjačama. Zbog velikog broja, u drugim zemljama ih moraju uspavljivati.

"U prosjeku, dvije, tri kroz dan sigurno dođu. Bude dana kad netko nazove da ih ima 15, 20 i to zovu ljudi na cijeloj razini Hrvatske. I Slavonski Brod, Vukovar, Split, Dubrovnik, Makarska, doslovno iz svakog dijela Hrvatske", napominje timaritelj u Zoološkom vrtu Grada Zagreba Matej Tolić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Recimo da je to snažnija, brža i naprednija vrsta. Samim time više će hrane one pojesti nego naše, zauzet će sva mjesta za sunčanje, recimo, naše neće imati gdje. To su sitni primjeri kako ta kornjača polako istiskuje našu vrstu i postaje dominantna na tom nekom staništu, a naša odlazi i polako nestaje", ističe edukatorica u Zoološkom vrtu Grada Zagreba.

Najveći je problem u ljudima kojima ljubimci dosade, pa ih samo tako, hladnokrvno, ostave u prirodi. I nisu kornjače jedine - Hrvate zanimaju i egzotični kameleoni, merkati pa i razne zmije koje su doslovno odasvud, ali ne i iz Europe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No osim egzotičnih životinja, prirodi prijete i egzotične biljke koje ne pripadaju ovom tlu i podneblju. I takve strane vrste mogu stvoriti velike gubitke za poljoprivredu i šumarstvo. A kako ni Hrvati ni Europljani nisu nešto osviješteni o zdravlju bilja, Europska unija ima plan kako to promijeniti.

Nedavno su predstavili kampanju #PlantHealth4Life, a na popisu zemalja gdje će je provesti je i Hrvatska. Projektom žele građane naučiti da biljke koje ne rastu u Europi mogu biti itekako štetne, a s njima dolaze i nove štetočine za naše autohtone vrste koje od kojih živimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"One se isto šire i postaju invazivne na način da druga biljka ne može uspjeti na takvom staništu, ako je ova naprednija, bolje se raspršuje, brže se razmnožava. Znači isto kao i životinje. Samo što one štete biljnim vrstama, ali samim time štete i životinjskim vrstama jer možda neke životinje ne jedu te biljke", kaže edukatorica u Zoološkom vrtu Grada Zagreba Marija Starčević.

Biljke sada jedu i crvenouhe kornjače koje su nedavno hvatale ribu na Rakitju. No poruka svim vlasnicima ovih ljubimaca: ako vam već dosade, odvedite ih u zoološki, a ne na neko jezero. I još važnije, ne dajte im da jedu pizzu. To ipak rade samo animirani Raphael i Michelangelo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

POGLEDAJTE VIDEO: Snimka Chow chowa koji odbija šetnju po vrućini današnji je viralni hit

Ako voliš
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo