DJEČAKA UGRIZAO POSKOK /

Kako prepoznati ugriz zmije otrovnice i što učiniti? 'Najvažnije od svega je ostati miran'

Image
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Glavni simptom je oticanje tkiva koje se brzo širi. Ugrizi nekih neotrovnih zmija također znaju biti vrlo bolni i neugodni, ali mjesto ugriza nikada jako ne otekne

13.6.2024.
13:41
Davor Puklavec/PIXSELL
VOYO logo

Stigle su ljetne temperature, a osim građana u suncu vole uživati i zmije. U Dalmaciji slučajevi ugriza zmija nisu neobični. U srijedu je tako sedmogodišnji dječak završio u bolnici kad ga je u okolici Splita ugrizao poskok, jedna od tri vrste zmija otrovnica u Hrvatskoj.

Dječaka je zmija ugrizla za ruku, ali stabilno je, potvrdili su nam iz KBC-a Split.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
NAPAD OTROVNICE /

Poskok ugrizao dijete (7) u okolici Splita: Hospitalizirano je

Image
NAPAD OTROVNICE /

Poskok ugrizao dijete (7) u okolici Splita: Hospitalizirano je

Zmije otrovnice u Hrvatskoj

U Hrvatskoj obitavaju tri zmije otrovnice i sve su iz porodice ljutica (Viperidae). To su poskok (Vipera ammodytes), riđovka (Vipera berus) i planinski žutokrug (Vipera ursinii). Mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza. Po boji odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga.

Poskok voli suha i osunčana područja s nešto vegetacije i kamenja. Povremeno se penje po niskom grmlju i drveću, a u kamenim zidovima traži guštere. Često se može vidjeti na Jadranu, a živi i na mnogim otocima. Nije vezan uz određenu nadmorsku visinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riđovka naseljava surovije predjele i može se sresti i u jako visokim predjelima. Ima je u nizinama velikih rijeka u kontinentalnom dijelu, ali i u Gorskom kotaru. Za razliku od poskoka, riđovka ulazi u vodu.

Planinski žutokrug je endemska podvrsta Dinarskoga gorja. Rasprostranjen je na visokoplaninskim travnjacima Dinare, Velebita, Troglava, Kamešnice i pojedinih ličkih planina. Uglavnom ga viđamo iznad 1000 metara nadmorske visine.

Kako spriječiti ugriz zmije?

Za izbjegavanje takvog scenarija preporučuje se oprez u prirodi. Treba pripaziti gdje se staje, provjeriti klupicu ili kamen na koje se želi sjesti i ne dodirivati nepregledna mjesta poput grmlja ili granja rukama, preporuka je ministarstva. Kako bi se zaštitile noge preporučuje se nošenje dugih hlaća i čvrtse obuće poput gojzerica i čizama u prirodi.

Oprez je potreban i u berbama sezonskog povrća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U slučaju da primijetite zmije, najbolje ju je polako zaobići, a nikako ne treba paničariti ili je pokušavati uhvatiti.

Kako prepoznati ugriz otrovnice?

"Kod nas su najčešći ugrizi poskoka koji je najrasprostranjeniji te obitava blizu površina gdje se kreću ljudi. Poskok grize kad se osjeti ugrožen, najčešće kada ga ugazimo nogom ili kada pomisli da ćemo ga dodirnuti. Zato su daleko najčešći ugrizi za ruke i noge", objasnio nam je specijalist i voditelj ispostava hitne medicine Vrgorac i Podaca dr. med. Andrija Babić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ugriz zmija otrovnica liječnici znaju dobro prepoznati. Glavni simptom je oticanje tkiva koje se brzo širi. Ugrizi nekih neotrovnih zmija također znaju biti vrlo bolni i neugodni, ali mjesto ugriza nikada jako ne otekne.

"Prvi simptomi nakon ugriza su bol i oticanje. Mogu se javiti mučnina, povraćanje, znojenje i nesvjestica. Često vidimo dva karakteristična mjesta ugriza koja odgovaraju zubima poskoka u kojima se nalazi otrov", kaže Babić.

Točno određivanje vrste otrovnice u Hrvatskoj nije potrebno jer se za ugrize svih triju koristi isti protuotrov.

Što učiniti u slučaju ugriza zmije otrovnice?

Preporuka je ne isisavati otrov, ne rezati i ne hladiti ranu. Čak se ni protuotrov ne daje odmah.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Najvažnije od svega je ostati miran i priseban kao i u svakoj medicinskoj hitnoći. Panika je najveći neprijatelj. Potrebno je pozvati Hitnu medicinsku službu ili osobu odvesti do najbliže medicinske ustanove, a pritom se truditi da se osoba što manje miče. To postižemo imobilizacijom ruke koja se stavlja u razinu srca ili noge koja se stavlja u povišeni položaj. Time smanjujemo otok i sprečavamo širenje otrova krvlju ili limfom", govori dr. med. Andrija Babić.

Treba ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza zbog oticanja tkiva, a mjesto ugriza pokriti čistim i suhim oblogom. Savjetuje se i označiti rub otekline na koži da bi se moglo pratiti oticanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nipošto ne treba podvezivati ruke i noge jer može doći do nekroze, ne smijemo rezati ranu ni isisavati otrov, ne treba stavljati led ni uranjati u vodu, ne piti alkohol ni lijekove za bol (aspirin, ibuprofen, paracetamol) te nipošto ne pokušavati uhvatiti zmiju zbog rizika od dodatnog ugriza. Protuotrov se najčešće daje u bolnici zbog rizika od jake alergijske reakcije jer se dobiva od konja", naveo je Babić.

POGLEDAJTE VIDEO: Prvo su našli malog poskoka u Zagrebu, a onda je Marijan sreo i velikog: 'Imao je rog'. Je li među njima baby boom?

Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike