Masiranje, čišćenje, manikura i pedikura – sve je to posao profesionalnih kozmetičara. U zagrebačkom salonu početna plaća 700-njak je eura. One koji se dokažu, čeka povišica.
"Tako da plaća raste do 900, 100o, 1200, može biti i 1500 eura, ali taj čovjek onda zna svašta raditi", kaže majstorica kozmetike, Petra Kump.
Svašta znaju i njemački kozmetičari, ali oni prosječno zarađuju 1637 eura. Iako je obećana zemlja za mnoge, kozmetičari u Njemačku rijetko odlaze trbuhom za kruhom.
"Upravo zbog toga jer ljudi koji znaju raditi i žele raditi – mogu naći posao i kod nas i dobru plaću", smatra Kump.
U prosvjeti, puno tužnija priča. Njemački srednjoškolski nastavnici zarađuju - kao hrvatski premijer. Prosječno 3170 eura, u Hrvatskoj 1255 eura. Zbog takvih uvjeta mladi nastavnici završe fakultet, počnu raditi u školi. I zbrišu..
"Nama je jako teško zadržati ljude, ljudi dođu, što kažete vide i shvate da to nije ono što će njih hraniti, a visoko su obrazovani. Dakle to su ljudi koji su odricali se da završe nekakav studij koji bi ih trebao hraniti, a ne može", govori učiteljica razredne nastave, Marija Veronica Cvjetković.
Nije prosjek plaća jedini indikator, ali dobar je pokazatelj kvalitete života pa idemo usporediti kako stoje stvari.
Plaće blagajnika i sudaca gotovo su tri puta veće u Njemačkoj nego u Hrvatskoj, dok primjerice poštari i programeri "gore" zarađuju duplo više.
Najveća je razlika u plaćama medicinskih sestara koje u Hrvatskoj prosječno zarađuju 950 eura, a u Njemačkoj 3-4 puta više. Zanimanja koja su u Njemačkoj deficitarna, dobro se plaćaju – objašnjava nam zastupnik u Bundestagu Josip Juratović.
"Traženo je sve na kraju krajeva, dakle sva moguća obrazovanja. Najviše u sektoru obrta, ali i uslužnih djelatnosti, pa onda medicina i njegovateljica u svim vrstama i oblicima", kaže Josip Juratović, zastupnik SDP-a u Bundestagu.
No nije više Njemačka samo med i mlijeko. Milan se odselio prije 10-tak godina, radio je u građevini i turizmu, sada pakira kofere za povratak u Hrvatsku.
"Plaće su maltene ostale iste, a sve je poskupilo i do nekoliko puta i to, tako da ja osobno u zadnjih godinu dana nisam upoznao još ni jednoga svog susjeda i prijatelja i poznanika iz RH koji je otišao u Njemačku, dapače svi se žele vratiti", kaže Milan Katanušić, Hrvat u Njemačkoj.
Njemačka godišnje traži oko 400 tisuća radnika, no više ni njoj nije lako naći radnu snagu. Troškovi života su sve veći, a plaće u nedeficitarnim zanimanjima nedovoljno dobre pa ljudi dođu, vide kako stvari stoje i vrate kući.
"Mnogi su u međuvremenu shvatili, jer su u međuvremenu i u Hrvatskoj se plaće digle, da im se ne isplati biti u Njemačkoj. Tako da više imam osjećaj da je jedan određeni val koji se vraća. Budu tu jedno vrijeme pa se vrate", kaže Juratović.
Jedino je sigurno da se u Hrvatsku neće tako lako vratiti gastarbajteri, vodoinstalateri koji prosječno zarađuju 2554 eura neto. Više od zagrebačkog gradonačelnika.
