Platili smo je 200 tisuća kuna i trebala je zaštititi Hrvate od pohlepnih trgovaca, no vladina aplikacija "Kretanje cijena" doživjela je fijasko. U prva dva tjedna posjetio ju je tek svaki stoti građanin.
Očekivanja od stranice su bila velika, učinak slab, gotov nikakav. Kroz desetak dana Vlada će objaviti nacrt novog paketa mjera – svi se nadaju da će rezultat biti puno, puno bolji.
Hrvoje se nada da će njemu novi paket vladinih mjera stići. Bez toga, ne piše mu se dobro. Troškovi su mu drastično porasli, najam terase grad Zagreb mu je prošli tjedan povisio za 5 puta, s 9 na 48 tisuća kuna.
"Struja, energenti, sve je užasno poraslo, za 50% su veći troškovi što nabave što svega tako da ne vidim izlaza ako Vlada neće imati razumijevanje za sve nas", tvrdi ugostitelj Hrvoje iz Zagreba.
Jesenski paket mjera spasio je mnoge, velika su očekivanja i od proljetnog. Vlada još ne otkriva što planira, ali naš stručni panel misli da bi država i nakon prvog travnja trebala subvencionirati cijene struje i plina, no zato su protiv ograničavanja cijene nafte. Većina se slaže i da ne bi trebalo zamrznuti cijene hrane, a svi unisono naglašavaju da je potrebno u uvesti imovinski cenzus i onima koji nemaju pomoći više.
Najsiromašnijima treba pomoći vaučerima, objašnjava nam ekonomist koji je prije 20 godina i sam bio ministar. Zamrzavanje cijena hrane treba zaboraviti.
"Kratkoročno to izgleda lijepo, ali dugoročno to deformira tržište i ako bi se to dugoročno radilo, a već se sad smo ušli u dugi rok za hranom, onda bi se mogle pojaviti nestašice i ograničenja izvoza i uvoza hrane", smatra ekonomski stručnjak i bivši ministar ekonomije, Ljubo Jurčić.
Na sličnom je tragu i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca. Zagovara manje opterećenje plaća i ciljane mjere za siromašnije, a ne helikopterski novac za sve.
"Da li je to imovinski cenzus po pitanju stanovništva ili da li je recimo kod kompanija one koje su pojačano energetski intenzivne pa su one ranjive u krizi. Puno veći efekt na stabilizaciju ekonomije ako se mjere ciljaju u tim smjerovima ranjivog dijela stanovništva odnosno poslodavaca", kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
Neselektivno upumpavanje novca - povećava inflaciju i ima brojne negativne strane, slažu se stručnjaci. Ipak ista se greška stalno ponavlja jer se na taj način u Hrvatskoj kupuju glasovi i socijalni mir.
"Mi imamo plan, kalendar, kad sve bude gotovo mi ćemo to predstaviti javnosti", govorio je Andrej Plenković krajem veljače.
Rješenje je imovinski cenzus, no to treba dobro razraditi - upozorava Damir Novotny.
"Ne može se ekonomska moć kućanstava odnosno identificiranje kućanstava kojima bi trebalo doista pomoći utvrđivati samo prema njihovim financijskim dohodcima, dakle prihodima koje ostvaruje u financijskoj sferi već s mora to vidjeti, već se moraju gledati i imovinski dohodci", smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.
Uvođenjem famoznog cenzusa najviše bi dobili oni kojima je pomoć najpotrebnija.
"Ja ne znam kako ću preživjeti. Ja moram kopati po kontejnerima, flaše skupljam i ove limenke skupljam i onda naiđem na svašta. Pa onda naiđem u vrećici na riblju kost pa se ubodem ili staklo pa s porežem, to je meni jako teško", govori umirovljenik Safet.
Poruka je jasna - ne treba svima dati isto!
