Dnevno sunce u Lici još grije lice, ali najhladnije tek dolazi. Jurica je sve do idućeg listopada miran. Drvarnica je puna - ali po nikad većoj cijeni.
"Ovo je najviše. Jedno šest, sedam tisuća kuna. Jeftinije proći ne možeš. Ali je još uvijek bolje nego sve ovo drugo", kaže Jurica Kolaković.
Iako je vlada već smanjila PDV na ogrjev s 25 na 13 posto, a uskoro i na 5 posto, cijene ipak rastu. Ali rastu i cijene struje. Mjere koje danas stupaju na snagu zaustavile su divljanje cijena grijanja, ali pred mnogima je isto pitanje.
"Kako se najisplativije grijati? Eh... To je pitanje od milijun dolara. Ali dvije su bitne stvari - jedno je racionalizirati potrošnju u funkciji, a drugo je zaista uzeti križaljku, napraviti tablicu, što su cijene plina, što su cijene struje, tko ima mogućnost ogrjevnoga drveta. Svaki će morati raditi svoj osobni izračun", kazuje ekonomski analitičar Mladen Vedriš.
Iako je varijabli puno, poput navika grijanja, izolacije, veličine prostora, izračunali smo troškove na primjeru dobro izolirane kuće koja za sezonu potroši 7.500 kilovatsati.
Najbolje će proći oni koji su priključeni na toplanu. Država je cijene fiksirala, pa je trošak za zimu oko 1.850 kuna.
Štedljiviji korisnici drva za ogrjev, zimu bi trebali izgurati s 15-ak metara kubnih drva, što bi ih po trenutnim cijenama hrasta koštalo oko 3.000 kuna.
Na pelete odlazi i do 3.300 kuna. A oni koji se griju na struju sigurno će potrošiti više od vladinog ograničenja od 2.500 kWh i plaćat će skuplju cijenu - za zimu gotovo 5.000 kuna.
To nikako ne odgovara Dalmatincima kojima je najskuplja varijanta jedina opcija.
"Nerealno. To je potpuno nerealno očekivanje za Dalmaciju. Nema šanse. Ja ne znan ako... 2500, pa to je premalo za Dalmaciju. Dalmacija ipak proizvodi dovoljno struje za sebe", govori Nives iz Splita.
"Do šest sati možeš kod nas izdržati ako ne griješ. Mi nismo kao u Zagrebu. Ali onda čim dođe šesta ura ja upalim pa tamo do 12, 11 sati, onda zagasim, a tek onda ide jeftina struja. Ja sad ne znan što ću napraviti ovu zimu", kaže Vladimira iz Šibenika.
Ovu će zimu građani morati nekako izgurati, ali pred iduću bi trebalo napraviti vlastitu energetsku tranziciju, savjetuje Vedriš.
"Kompletan primorski dio se mora okrenuti solaru. U pojedinim dijelovima Hrvatske vi imate geotermalne izvore, imate toplu vodu, sjećate se oko Zagreba koliko je bilo priča i tako dalje", kazao je.
A do iduće zime grijte se kako god, pa makar i čvrsto pripijeni jedni uz druge.
