Klimatolog Grisogono najavio 'kuhajuće noći' i žestoke oluje: 'Zabrinut sam za drugi dio ljeta'

Lipanj nije ni stigao, a cijela Europa već se kuha na ljetnim temperaturama. London, Pariz, Madrid, MIlano, Budimpešta, svuda je danas bilo više od 30 stupnjeva. 

Preko 30 stupnjeva bilo je i u Osijeku, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Zagrebu, Splitu. Posebno priopćenje izdao je DHMZ: Upozorili su na iznaprosječne temperature, vruće dane, i na to da je vrhunac toplinskog vala u utorak. 

Najveću ikad svibanjsku temperaturu ima 20 gradova u Francuskoj, rekord je oboren i u Velikoj Britaniji, 33 na Heathrowu, u Španjolskoj je očekuje i plus 40.

Sve je to posljedica takozvane toplinske kupole, koju je za RTL Direkt kod Mojmire Pastorčić objasnio klimatolog i atmosferski fizičar Branko Grisogono.

Krenimo odmah s toplinskom kupolom koja je puna vrućeg zraka iz Maroka. Profesore, o čemu se tu radi?

Radi se o jakoj anticikloni koja bude stacionarna i povlači zrak iz subtropskih krajeva. Znači, ona sjedi na jednom dijelu pozitivnog vala gdje upumpava vrući zrak od nas i zato imamo sad te nagle tople predjele.

Koliko je neobičan ovakav udar? Ekstremne vrućine, nije još ni stigao lipanj.

Neobičan je u smislu da je došao prerano. Inače, mi to imamo. To je povezano s takozvanim blocking situacijama kad jednostavno valovi naprave velike amplitude i mi smo onda u gornjem dijelu vala, a to znači toplo.

Čitala sam danas, francuski državni hidrometeorološki zavod kaže, Europa treba očekivati sve češće i sve intenzivnije ovakve stvari i sve ranije. Slažete li se s tim?

Slažem se. Toulouse je jedno od tri četiri najjača mjesta u svijetu. Nažalost, to trebamo sve više očekivati. Jer, razlika između tropskih i polarnih krajeva u temperaturi se smanjuje i to onda znači da valovi budu sve više zakrivljeni, velike amplitude imaju i onda, il ise nađete u vrućoj kaplji, kupoli ili hladnoj kaplji.

Ono što stručnjaci sada predviđaju da bi sada ovakve ekstremne epizode mogli vidjeti, recimo u travnju ili u listopadu. Je li to realno?

Nažalost, je je, to je to. Mi idemo prema sve žešćim ekstremima. Klimatske promjene najviše govore o ekstremima jer mi osobno ne vidimo tu direktnu promjenu temperature. Prije tjedan dana nama je bilo zima. Nismo imali grijanja kod kuće.

Ono što sad imamo odjednom su tropske noći, kad je temperatura kao po danu, nevjerojatno.

Da da, preko 20 stupnjeva. A onda kad prijeđe preko 25 i 30, a što će isto biti noću, mi još nemamo ni dobre službene definicije za takve noći. To će biti kuhajuće noći.

Kakva je situacija trenutno u Hrvatskoj? Spomenuli ste da je problem suša.

Slavonija je već ušla u sušu. To je već bilo u plodovima zemlje, to je već bilo od DHMZ-a najavljeno. Nisu svi dijelovi Hrvatske to dobili, da se razumijemo, jer mi imamo barem tri klimatska područja, tako da Zagorje nije još u suši i Međimurje. Ali Slavonija, gdje ima najviše polja kod nas, je ušla u sušu.

Ovo će samo doprinijeti da bude još gore?

Nažalost, da.

Ono što smo sada svjedoci skoro svake godine, po ljeti su one razorne oluje. Trebamo li biti zabrinuti oko toga i ove godine?

Nažalost, da. Mi možemo očekivati vrlo žestoke oluje, pogotovo na prijelazu kad krene jaki El Nino. On još nije krenuo, ali se očekuje da će biti u tom zatopljenju. Atmosfera se negdje mora, a pogotovo oceani, isprazniti. I onda dolazi do tih intenzivnih brzih promjena, a mi od te vode ne možemo baš puno imati koristi, nego uglavnom štetu.

Objasnite nam malo taj koncept El Nina. On je najavljen za ovu godinu, on donosi vrućine. Što to znači za ljeto u Hrvatskoj?

El Nino kod nas nema vrlo jakih signala. On ima svjetski signal. U Europi je on relativno slab, ali je značajan, prepoznat je statistički. Kod nas to konkretno više znači topline, a u nekim drugim dijelovima svijeta više kiše, kao jedan dio Meksika, pogotovo Peru, Čile.

Možemo li onda, ako nam dolazi El Nino ove godine, zaključiti da će ovo biti toplije ljeto nego što je bilo lani ili zadnjih godina?

Druga polovica ljeta apsolutno da. Za prvi dio ljeta, on bi mogao biti standardan, znači vruć, a onaj drugi dio, ne želim uopće ulaziti u u diskusiju o tome kakav on može biti.

Je li to zato što ste zabrinuti ili?

Zabrinut sam, zabrinut.

To znači da bi moglo biti gore temperature nego što smo gledali. Očekujete li onda neke rekorde da ćemo imati?

Da, da da. Rekordi su za očekivati.

Što znači onda Super El Nino?

Super El Nino je malo jači od običnog El Nina. 

A on nam stiže?

Da, to su kvazi periodičke promjene. Znači, to nisu pravilne oscilacije. Kao valovi na moru: neki val je veći, neki val je manji. I sad, ovaj val će biti vjerojatno malo veći i kad se on nadoda, superpuira na ljudske efekte, antropogeno zagrijavanje, onda on bude još jači. i naravno, UN i Svjetska meteorološka organizacija, oni kad nemaju što drugo govoriti, onda na to upozoravaju, jer mi ljudi nedovoljno brinemo.

Za one koji misle da su klimatske promjene izmišljene, je li sve ovo čemu svjedočimo ovih dana i El Nino koji nam stiže, povezano s klimatskim promjenama?

I da i ne. Prirodna promjena je El Nino i La Nina, to su interne klimatske varijacije. To je uvijek postojalo i to će biti. Oni su sada malo ubrzani i promijenjeni, a ne znamo koliko i kako zato što mi zagrijavamo atmosferu i najviše topline ide u more. A more je jedno od ključnih efekata za El Nino i ostale klimatske varijacije.

Ekstremi koje oni donose su posljedica ili nisu?

Uglavnom da.