Jedni su preko vikenda gledali snimke izraelske djece koji se bacaju u naručje roditeljima, vijesti o oslobađanju taoca pratili bi komentari o tome kako tunelski štakori još drže 200 baka, djece i drugih civila.
Drugi su pak gledali snimke puštanja palestinskih zatvorenika, uz napomenu kako su to djeca koja su godinama bila u izraelskim zatvorima. A i jedni i drugi koji su sve to gledali na TikToku, drugu skupinu nisu vidjeli. Niti čuli gotovo identične izjave.
"Tako smo sretni što se naše obitelji vraćaju. A s druge strane, također smo tužni zbog oni koji su ostali", rekla je Meitar Yaakobi kojoj je Hamas oslobodio člana obitelji. Jedan od oslobođenih Palestinaca, Omar Atshan, izjavio je pak da je njegova poruka "da oslobodimo sve zatvorenike koji su ostali, do tada naša radost nije potpuna".
I tako je od prvog dana - tko je na TikToku izabrao hešteg #standwithisrael, stoji iza nekih od 240 milijuna pregleda snimki poput ove, tko je išao za heštegom #standwithpalestine, gledao je neke od 870 milijuna snimki, mahom razaranja i patnje djece i civila. A samim tim činom, korisnik je potpao pod utjecaj algoritma koji mu je određivao da na feedu vidi uglavnom samo jednu stranu.
"Lajkamo stvari koje nam se sviđaju, a ne reagiramo na stvari koje nam se ne sviđaju. Algoritam nama tako servira, jer je na taj način programiran, onaj sadržaj za koji vjeruje da ćemo mi na njega reagirati", kaže informatički stručnjak Marko Rakar.
Sve je to bitno jer razgovori na društvenim mrežama često utječu, ako i ne oblikuju javno mnijenje - pri čemu postoji ogromna generacijska razlika. Istraživanje Harvarda iz prošlog mjeseca pokazalo je dosad nezabilježenu razinu potpore Palestini kod mladih, uključujući i neke šokantne podatke. Na pitanje kako se SAD treba postaviti prema ratu Izraela i Hamasa, potpora Izraelu sve je niža što su ispitanici mlađi, pri čemu je u skupini generacije Z, dakle mladih od 18 do 24, njih čak 29 posto reklo da Amerika treba podržati Hamas, što je gotovo isti postotak kao i onih koji bi da stoji uz Izrael.
"Prevlast na društvenim mrežama očito ovisi o tome tko ima bolje social media menadžere, dakle tko će producirati, nazovimo to tako, kvalitetniji sadržaj, koji će žešće polarizirati jednu grupaciju u odnosu na drugu", kaže Rakar. Pritom je možda objašnjenje za veću popularnost propalestinskih objava sama činjenica da prizori krvave djece na bolničkim podovima, ili totalnog razaranja u pojasu Gaze, automatski izazivaju veću empatiju kod korisnika.
Inače, nakon optužbi da na svojoj društvenoj mreži podupire i širi antisemitizam, i to iz same Bijele kuće, šef Twittera, odnosno X-a kako se po njegovom zove, odjednom se pojavio u Izraelu i misiji pranja imidža. Elon Musk s s izraelskim premijerom prošetao je kibucima koji su bili meta Hamasova napada 7. listopada, a nakon toga se u online razgovor s Netanjahuom sasvim svrstao uz njega. "Ako želite bolji život za Palestince u Gazi koje je oteo Hamas, uništite Hamas. Prvo se morate osloboditi otrovnog režima kao što ste učinili u Njemačkoj, kao što ste učinili u Japanu, u Drugom svjetskom ratu", rekao je Netanjahu, na što je Musk dodao - "nema izbora, nema izbora".
Nakon toga Musk je bio i kod izraelskog predsjednika, i rekao kako je "nevjerojatno je za što su ljudi sposobni ako su hranjeni neistinama od kad su djeca, mislit će da je ubojstvo nevinih ljudi dobra stvar. Toliko propaganda može utjecati na ljudske umove".
Problem je što su upravo mreže poput njegove ili TikTok idealne za širenje propagande i daljnju polarizaciju u društvu. A kako svime upravlja algoritam, lijeka za to, pogotovo kad su mladi u pitanju, zasad nema.
