'Kruška, jabuka, šljiva' / Istražili smo zašto Hrvatska uvozi 60 posto voća: 'Voćnjaci se, pogotovo jabuka, krče'

Ne uvozimo samo mango i ananas. U deset godina proizvodimo 46 posto manje jabuka, višnji i trešanja 35 posto, breskvi i nektarina za 73 posto a šljiva za 67,5 posto. Damir Lučić iz Turopolja svjedoči: 'Nekad nas je tu bilo 30-ak proizvođača, sad sam samo ja i još nekoliko'

3.2.2023.
8:30
VOYO logo

Slatko, sočno i sve češće uvozno. Voće koje jedemo već odavno ne dolazi s naših voćnjaka. Manje je voća, manje je i proizvođača. Iz godine u godinu, brojevi su sve gori.

"Kod mene u Turopolju bilo nas je 30-ak, ako ne i više. Sada sam tu ja i još nekoliko", rekao je Damir Lučić, agronom i proizvođač jabuka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Proizvodi ekološke jabuke, kruške i lubenice. Uživa u svom poslu, ali kaže da je teško naći radnike, a problem je i birokracija.

"Previše legislative, previše pravila, kao da su proizvođači nesposobni razmišljati. Da bi to čovjek radio, mora to voljeti, mora voljeti prirodu, voljeti proizvoditi hranu", dodao je Lučić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je sve teže, potvrđuje nam i gospodin Zlatko Antonić, prodavač i proizvođač voća na tržnici u Zagrebu. Ponosan je na svoje nešpricane jabuke koje nisu kao sa slika, već kao iz prirode. Neke, zamislite, čak imaju i crve. Vjerni kupci stalno mu se vraćaju.

"Stariji znaju prepoznati kvalitetu, a mladi uglavnom više gledaju na izgled, da jabuka bude lijepa. A, sad, ukus - takav je kakav je", kazao je Antonić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Sindrom kuhane žabe /

Iznenađenje Državnog zavoda za statistiku: Hrana u Hrvatskoj nije poskupjela nakon uvođenja eura

Image
Sindrom kuhane žabe /

Iznenađenje Državnog zavoda za statistiku: Hrana u Hrvatskoj nije poskupjela nakon uvođenja eura

Nisu problem samo jabuke. U Hrvatskoj je drastično pala proizvodnja gotovo svog voća. Uz jabuke, koje su pale za 46 posto, proizvodnja višanja i trešanja pala je za 35 posto, breskvi i nektarina za 73 posto te šljiva za 67,5 posto.

Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, rekao je da "voćarstvo kao vrlo intenzivna grana proizvodnje sve je manje zanimljiva ljudima što pokazuje činjenica da se voćnjaci, pogotovo ovi tradicionalnih sorta jabuka pa čak i mandarina, krče jer mladi se ljudi više ne odlučuju više baviti proizvodnjom", ispričao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stoga je jeftinije uvoziti. Prošle godine uvezli smo voća za čak 240 milijuna eura, izvezli za svega 69 milijuna. Ne znamo iskoristiti čak ni ono što nam je priroda dala pa uvozimo agrume koji bi lako mogli rasti po sunčanim dalmatinskim otocima.

Najtužnije je što nismo samodostatni čak ni u proizvodnji mandarina i limuna. Šansa da je limunada, koju smo jutros iscijedili, gotovo nikakva da je od hrvatskog limuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz sunce i tlo, limun traži i vodu, a navodnjavanje nam je velika boljka. Puno je problema, država nešto pokušava, ali bez dugoročnog plana nema, govori nam predsjednik voćarske zajednice. Čini se da nikog ne zabrinjava što smo tako ovisni o uvozu i malo se toga mijenja.

Markota dodaje: "Može se (nešto) napraviti. Aliza to apsolutno treba konsenzus i dobra volja svih institucija, prvenstveno Ministarstva poljoprivrede."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak, nije sve tako crno. Mali proizvođači stvorili su zadrugu proizvođača koja im pomaže u svim aspektima poslovanja; od skladištenja do plasmana i EU fondova.

Lučić je rekao da "proizvođači se mogu više fokusirati na samu proizvodnju jer netko drugi, neka organizacija, brine o onim stvarima o kojima bi inače morao on sam".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nestašice i inflacija, nakon pandemije i rata, promijenile su pogled mnogih država na važnost vlastite proizvodnje. U Hrvatskoj to nije slučaj. Uvoz se povećava, a država i dalje spava. Na uvozu se ipak bolje zarađuje.

FON
Gledaj od 27.srpnja
VOYO logo