Dok uzimate artikle s polica dućana, osjećate li da stalno plaćate sve više? I tako već godinama? Ne, nemate krivi dojam.

Piletina 33 posto, mlijeko 40 posto, putar 50 posto, kava 55 posto, čokolada 60 posto - toliko je sve navedeno skuplje od pretpandemijskih vremena na nivou cijele Europe gdje se plaća eurom. U Hrvatskoj je, naravno, sve to još izraženije. Za tih pet proizvoda koje koriste skoro svi 2019. ste u prosjeku trebali izdvojiti 12 i pol eura, malo više od 90 kuna. Danas smo ih platili 18 eura. I to je poskupljenje od 44 posto. I to je, baš u Hrvatskoj, posebno problematično.

"Razina osobnih dohodaka, budžeti umirovljenika, medijalne plaće i ostalo govore da 50 ili 60 posto izdataka odlazi na hranu, a ako hrana toliko poskupljuje onda to dodatno smanjuje kupovnu moć", ističe ekonomski analitičar Mladen Vedriš.

Novi podaci za eurozonu pokazuju da je hrana poskupjela svugdje - najmanje u Finskoj 25 posto, Irskoj 26, Francuskoj 27, Italiji 28 i Grčkoj 30 posto. Slijede Portugal, Austrija, Španjolska pa Njemačka s 37 posto, Belgija, pa Nizozemska i Slovenija s 39 posto. Hrvatska je, dakle, u vrhu - kod nas je hrana poskupjela za 47 posto, gora je samo Mađarska i tri baltičke zemlje, Latvija, Litva i Estonija. Građani nisu iznenađeni.

'REP PRODUŽENE SEZONE' /

Hrvatskoj inflaciji nema kraja, evo što je najviše poskupjelo u godinu dana

Što kažu građani?

"Kod nas se uvijek preuzimaju švicarski modeli, švedski, ovi oni modeli, umjesto da se prilagodi nama, našem standardu", kaže Loida. Sanjin misli da je sve to "više-manje neizbježno. Do neke mjere smo si sami za to krivi, a sad, možemo li išta napraviti vezano uz to, ne znam". Ada pak kaže da "mi pristajemo na takve cijene, bunimo se interno, ali kad treba nešto pokrenuti malo smo spori".

Da, jesu nam rasle i plaće, pa samim time i potrošnja, ali ne u mjeri koja bi pratila ovakav rast cijena hrane. "Mi smo se sada približili po paritetu kupovne moći negdje na 78 posto prosjeka Europske unije. A cijene su nam, kad gledamo nominalno, na indeksu 104 u odnosu na prosjek Europske unije", tumači Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju.

Hrana je po Eurostatovim podacima jeftinija u Njemačkoj, Španjolskoj, Sloveniji, Italiji. Zbog čega je Trst za Hrvate ponovno postao shopping meka. "Pa ostanete zapanjeni razinom cijena i kvalitetom proizvoda koja potpuno potvrđuje ovu priču. Tako da ne može biti isprika da se stvari događaju. Stvari se događaju, ali je pitanje koja je naša reakcija, izvršne vlasti", ističe Vedriš.

'REP PRODUŽENE SEZONE' /

Hrvatskoj inflaciji nema kraja, evo što je najviše poskupjelo u godinu dana

'Požar treba gasiti postupno' 

Dobro bi nam došla i jača zaštita potrošača. Jer, recimo, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdila je da trgovci najviše zarađuju na kruhu i pekarskim proizvodima gdje je marža u prosjeku gotovo 40 posto. "Kruh i pekarski proizvodi su nešto što svaki potrošač dnevno kupuje i očito da su trgovci ocijenili da tu treba staviti najveću maržu jer je tu zarada najveća", kaže predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu prava potrošača Ana Knežević.

Na cijene hrane, naravno, utječe i činjenica da domaća proizvodnja ne da nije dostatna, nego praktički ne postoji. Ali da se tu oporavimo treba vremena. "Povrtlarstvo koje se može relativno brže oporaviti nego što su to trajni nasadi ili voćarstvo. Mliječna industrija i mesno govedarstvo, to jako teško i dugotrajno", smatra Zvjezdana Blažić.

Ali, tu smo gdje jesmo. Plaće neće rasti toliko da pokriju rast cijena hrane, posebno jer inflacija ide dalje. Bojkot smo probali, danas se toga malo tko i sjeća. Može se smanjiti PDV na hranu, može se strože i češće nadzirati kretanje cijena.

"Kad se ovako nešto dogodi na razini proizvoda ili pojedine trgovine, da se to objavi, i da se požar gasi postupno, a ne kad je plamen uhvatio situaciju, pa da se iznenadimo da je 47 posto poraslo. Ajmo vidjeti na tjednoj i mjesečnoj bazi što se događa", zaključuje Mladen Vedriš.

Ili ćemo za pet godina opet raditi priču o tome kako je kod nas hrana skuplja nego preko granice. Bilo koje.