Šokantne antipušačke reklame u Britaniji postoje već godinama, broj pušača pada. Sada se zbog utrostručenja broja djece koja puše e-cigarete ide u njihovu zabranu. "Nitko ne želi vidjeti svoje dijete kako puši ili vejpa. Ovi planovi, uz našu predanost da stvorimo prvu nepušačku generaciju, pomoći će zaštititi zdravlje naše djece u budućnosti", najavio je neki dan premijer Rishi Sunak.
I to nije sve, pušačima na Otoku poskupljuju cigarete. Nakon najskuplje Australije s 26 eura po kutiji i Novog Zelanda s 21 i pol, Ujedinjeno Kraljevstvo bit će treće na svijetu s 18 eura po kutiji, u Irskoj koštaju 15 i pol, u Norveškoj 13, Francuskoj 11, Finskoj 10, u Njemačkoj su malo više od 8, u Švedskoj malo više od 6, točno toliko su u Italiji, u Sloveniji koštaju 5, kod nas su 4,65, u Srbiji niti tri i pol eura, u BiH 3. Dakle, mi smo među jeftinijima.
"To može biti jedna od politika. Jedno je povećanje cijena, drugo je poštovanje zakona. Mi imamo jako dobre zakone, prodaja cigareta, duhana i duhanskih proizvoda je zabranjena mlađima od 18 godina. Međutim, nažalost, po našim istraživanjima vidimo da se taj zakon ne poštuje", kaže Dijana Mayer, voditeljica Odjela za praćenje i unapređenje zdravlja školske djece i mladih pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Osim što klinci na kiosku kupuju što ne bi smjeli, u kafićima smiju pušiti, za razliku od ostatka EU. Jedan od naših najvećih autoriteta za problem pušenja, Ognjen Brborović s Katedre za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, ne vjeruje da bi pomoglo dizanje cijena.
"Mi znamo do kojeg će efekta drastično poskupljenje kutije cigareta dovesti, a to je povećanje šverca. Oko toga imamo iskustva. Postoji li tu nekakav prostor za povećanje poreza, odnosno trošarina, vjerojatno postoji", smatra Brborović.
Hrvatski pušački problemi puno su dublji od britanskih. Gledamo li globalno, Balkan je, uz jugoistok Azije, prostor s najviše pušača na svijetu. Po zemljama, u Europi ih najviše puši u Srbiji koja je jedina preko 40 posto, slijedi Grčka s 39, pa Bugarska s neznatno manje, BiH je isto preko 38 posto, iduća je Latvija, a onda Hrvatska s 36,6 posto pušača. Dakle, držimo četvrto mjesto po postotku pušača u Europskoj uniji, peti smo po smrtnosti od raka, a muškarci drugi po smrtnosti od raka pluća u EU. Logično je pitanje - kako se mislimo suočiti s time?
"Mi nemamo kampanje, ali nemamo ni javnozdravstvene intervencije kako pomoći ljudima da prestanu pušiti. Nemamo ništa. Mi ne pomažemo ljudima da prestanu pušiti. Slike koje smo u nekom trenutku stavili na kutije cigareta su civilizacijska tekovina, da ne kažem aqui communitaire. Dakle, ušli smo u Europsku uniju i sve direktive smo implementirali, pa tako i to", misli Brborović.
Nismo gledali ni antipušačke reklame poput ove iz kampanje Svjetske zdravstvene organizacije #committoquit, koja je sve koji se odviknu od cigareta proglasila pobjednicima. Puši se svuda, puše 11-godišnjaci, a država ne reagira. Nije li i kod nas vrijeme za neku agresivniju kampanju u smislu zabrane pušenja, pitali smo Dijanu Mayer. "Gledajte, ja nisam nikad za agresiju. Ne treba čovjek biti agresivan, ali već i ova emisija sada, tu je ovaj prilog, i naše edukacije koje Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi", odgovorila je Mayer.
Očito bez efekta. Novi Zeland je zasad odustao od prvog svjetskog zakona koji potpuno zabranjuje pušenje, odnosno prodaju duhana budućim generacijama. Ali u tom smjeru razmišlja i Velika Britanija, pa i Australija. Hrvatska, u kojoj više od trećine građana puši, kako se čini, ostaje u štetnim oblacima.