Dobiti nekog od stranih dostavljača da u kameru priča o svom životu u Hrvatskoj gotovo je nemoguće. Ili kažu da ne znaju engleski, ili da su tek stigli, ili da ne znaju ni za kakve probleme. Bilo iz straha ili opreza, o negativnim iskustvima nitko ne želi. Ali loših iskustava itekako ima. Samo u posljednjih tjedan dana policija je u Zagrebu zabilježila šest napada na strane radnike, uključujući pljačke, a jedan Indijac teško je ozlijeđen. Snimke maltretiranja proteklih se dana dijele u grupama stranih radnika.
Sve prati i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, koja za Direkt kaže da su takvi događaji nažalost bili za očekivati.
"Sve ovo što se događa i problemi koje strani radnici imaju u Hrvatskoj su se mogli i trebali predvidjeti. Mislim da je već odavno trebalo izmijeniti Zakon o strancima, isto tako donijeti migracijsko-integracijsku politiku, i zapravo pripremiti društvo", kaže Šimonović Einwalter.
Jer već sada imamo situaciju da je samo u Zagrebu prijavljeno više od 55 tisuća stranih radnika. Da će im se izmjenama zakona olakšati život najavljivalo se prije više od godinu dana, ali osvježeni Zakon o strancima najavljuje se, eto, do kraja ovog mjeseca.
"Nećemo vjerojatno dati rješenja na sve situacije koje se mogu i koje će se pojaviti u budućnosti. Mi pratimo iskustva drugih zemalja, pokušavamo naći najbolji odgovor", kaže ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Odgovori se traže i mimo države, pa je tako vlasnik jedne agencije za uvoz stranih radnika napravio rječnik hrvatskog za Nepalce. Spojio nas je s dvojicom radnika koji tek dolaze raditi u vulkanizerskoj radnji.
"Moje ime je Ashis Mahato, imam 25 godina, ja sam iz Nepala. Oženjen sam, imam jedno dijete, imam dvije godine iskustva u montaži guma", ispričao nam je na prilično dobrom hrvatskom Ashis Mahato koji se sprema ukrcati na let za Hrvatsku.
Već u Nepalu dobio je svoju profesoricu. "Ne učim ih govoriti kao izvorni govornici, nego osnovne riječi koje trebaju dok rade, kao što je upoznavanje, dani, brojevi, dijelovi tijela, boje, kao i riječi koje koriste dok rade", rekla nam je Namrata Chaudari, profesorica engleskog u Kathmanduu, koja sada, eto, predaje i hrvatski.
Ashisu odlično ide i brojanje, a tečno izgovara i dane u tjednu. Sve je to već dokaz koliko su sami radnici spremni za integraciju, kaže vlasnik agencije Joso Vuksan, uvjeren da samo pojedinci, pa i neki političari, nastoje unijeti nemir u društvo.
"Mislim da je hrvatsko društvo otvoreno društvo i da je spremno prihvatiti druge kulture i običaje, i te radnike koji dolaze kod nas, jer oni ne dolaze nikome uzeti posao, to je prvo i osnovno, radnici dolaze na uglavnom deficitarna zanimanja kojima popunjavaju slobodna radna mjesta", kaže Vuksan. I s time se sasvim slažu i u policiji.
"Od njih ne prijeti nikakva ugroza. Ne treba podlijegati mržnji pojedinaca. Nažalost, imamo pojedince koji koriste to kao gorivo za mržnju. Pozivam sve da ne podliježu tome", rekao je sinoć Tomislav Krtinić, pomoćnik načelnika za javni red i sigurnost PU Zagrebačke.
A protiv širitelja mržnje takvih, kao i protiv rasizma u društvu, treba nam više od zakonskih izmjena.
"Tu su različite kampanje koje možete provoditi, to je i kad imate napad na stranog radnika, da svi vide da se on od strane policije procesuira, da se sankcionira na sudovima, da javne osobe, pogotovo političari na funkciji osuđuju takve napade i pojave, jer time šaljete poruku da je to neprihvatljivo i da ne želimo živjeti u državi koja je rasistička. Strani radnici su tu i zapravo nam trebaju", zaključuje Tena Šimonović Einwalter. I trebat će nam ih sve više, prema nekim procjenama i do pola milijuna njih do kraja ovog desetljeća.
"Pitanje stranih radnika nije pitanje trenutka nego budućnost hrvatskog gospodarstva, suživota i prilike da ti ljudi ovdje ne samo rade, nego i stvaraju svoje obitelji, budu sastavni dio našeg društva", kaže ministar rada Marin Piletić. Jer kao što su mnogi iseljenici našli sreću i dobar život izvan Hrvatske, i oni koji se u nju dosele ne bi trebali očekivati ništa manje.
