Sojino, bademovo, zobeno, rižino ili možda kokosovo mlijeko. Biljni napitci poznatiji kao biljna mlijeka sve češća su alternativa klasičnom kravljem mlijeku, što potvrđuju i građani. 

"Smeta mi mlijeko. Kažu da poslije 50. godine žene ne bi smjele piti mliječne proizvode i onda sam počela piti i bez laktoze jer sam primijetila ida me napuhuje", priznaje nam Zagrepčanka Vesna Lavorić. 

Puno vrsta biljnih mlijeka znači i mnogo različitih okusa. Nekima odgovara, nekima malo manje. 

"Obično mlijeko u kavi da me jako napuhuje pa mislim da ću prijeći ili na sojino ili neko drugo", najavljuje i Tatjana Tadić. 

Puno skuplja od kravljeg

Biljka mlijeka su osjetno skuplja. Dok kravlje mlijeko u prosjeku stoji oko jednog eura, za biljne varijante morat ćete izdvojiti i tri do četiri. A osim u dućanima, svoje kupce našlo je i u brojnim kafićima. 

"Sve više ljudi prelazi na te neke alternative kravljem mlijeku, sad je li to zbog intolerancija ili čisto jer svi to rade ali definitivno bih rekao da, hajdemo reći 30 do 40 posto naših gostiju već odavno naručuje alternative kravljem mlijeku", potvrđuje ugostitelj Tomislav Perko. 

Mnogi ga biraju kao zdraviju opciju, no je li to zaista tako? 

"Preporučuje se osobama koje su navikle piti mlijeko ili ga koriste u receptima, ali dođe do intolerancije na laktozu ili onima koji su alergični na mlijeko i mliječne proizvode", objašnjava nutricionist Branimir Dolibašić. 

Ali ako osoba nema te dijagnoze, biljne napitke ne preporučuju. Dobivaju se namakanjem i cijeđenjem biljaka, a tekućina se zatim obogaćuje kalcijem i vitaminima. 

'TAJNA' ZDRAVLJA /

Maltežani najkvalitetnije žive, stručnjaci znaju u čemu je kvaka: 'To dramatično utječe na gene'

Jesu li zdrava?

"Ti napitci su uglavnom fortificirani, dakle, u njih se dodaju sintetski vitamin D, vitamin B12, običan vitamin B2, kalcij se dodaje da bi se imitirao sastav prirodnog kravljeg mlijeka. Siromašniji su u udjelu proteina, dodan im je šećer i po mastima su vrlo niski", upozorava nutricionist. 

Zbog tih nedostataka i pedijatri naglašavaju – ništa ne može zamijeniti životinjsko mlijeko za dječji razvoj. Preporuka je pola litre mlijeka na dan nakon godine dana života. 

"Ako ne može majčino mlijeko za dojenče onda su tu formule, a poslije u životu tu je kravlje mlijeko ili kozje i tu nema nikakvih zapravo odstupanja za svaki organizam, to ne mora biti samo dijete nego organizam u razvoju nego i adolescenti i školska djeca. Apsolutno sam protiv tog mlijeka", odlučna je specijalistica pedijatrije u Domu zdravlja Zagrebačke županije Ilonka Artuković. 

Dodaje da mozak treba masnoće i vrlo kvalitetne proteine koje nećete naći u biljkama. 

I dok su biljna mlijeka sve češći izbor, zbog intolerancije, ukusa ili trenda stručnjaci ipak naglašavaju da ona nisu univerzalna zamjena za kravlje mlijeko, osobito kada je riječ o djeci. U konačnici, izbor ostaje na potrošačima.