Ujedinjeni na ulicama tražili su veće plaće, a kada su ih dobili, zajedništvo je čini se palo u drugi plan. Onih 30 eura mjesečno odnosno jedan posto neto plaće, za neke članove Strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara previše da bi u njemu ostali.
Nakon što su plaće porasle, isto se dogodilo i s članarinom koja osim sindikalnim statutom nije ničim regulirana. "Neki uzimaju jedan posto od bruto plaće, neki čak 1,5 od bruto plaće, neki ispod 1, 0,60, 0,75 posto. Ljudi odjednom primijete da im je to neki veći iznos pa počnu preračunavati što još mogu za to kupiti”, govori predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever.
Međutim, borba za veću plaću podrazumijeva i veću članarinu, govori predsjednik drugog po veličini sindikata javnih službi. Nakon što su ostvarili cilj podizanja koeficijenata broj članova im je samo krenuo rasti, pa smatra da argumenti o previsokoj članarini ne drže vodu.
'Ići ćemo do Strasbourga ako treba'
"Nikakvih odlazaka u našem sindikatu nema. Dapače, u naš se sindikat dolazi. Prvi puta čujem da je netko postavio pitanje članarine kao razlog za izlazak iz sindikata. Mislim da su razlozi puno dublji”, smatra Željko Stipić iz Sindikata Preporod.
A to je prilika da se iskoristi neravnopravni položaj članova u odnosu na one koji to nisu. "Samo čekaju kad ćemo se mi za što izboriti i onda kažu pa imamo mi ista prava kao i vi što ću plaćati članarinu. Tu je država odigrala jednu pametnu ulogu nepristranosti i daje svima ista prava i zašto bi onda netko bio član”, govori Danijel Šota iz Sindikata hitne pomoći.
U drugim europskim zemljama to je riješeno solidarnim članarinama, kaže predsjednik Sindikata policije Dubravko Jagić.
”Ići ćemo do Strasbourga ako treba. Dakle onaj tko nije član nijednog sindikata da se uvede solidarna članarina ili da se na njega ne odnosi kolektivni ugovor”, ističe.
Prelasci, kupovanje glasova i članstva
Veliki broj srodnih sindikata izrodio je još jedan sve češći problem.
"Prelasci iz sindikata u sindikat, kupovanje glasova, kupovanje članstva. Kod članova se dogodilo i povjerenika posebno u koje smo ulagali, pravnu službu sindikata zapošljavali da rade njihove predmete i na kraju tih presuda su drugi sindikati primijetili da se ta osoba izborila za to svoje pa su ga odmah primamili da dođe kod njih”, upozorava Šota.
Takve praske slabe sindikate kao i ono najvažnije, njihovu pregovaračku snagu. "Svi ovi koji su se u jednom trenutku povampirili za nekoliko eura kasnije će sasvim sigurno gubiti i to je ono što se u narodu često kaže da se zbog jednog odreska zapravo žrtvuje cijela krava", zaključuje Sever.
Paradoksalno je da što su uspješniji zapravo su slabiji jer umjesto zajedničkih dominiraju pojedinačni interesi.
