Nakon što su u porukama USKOK-ovih optuženica osvanuli inicijali "AP", predsjednik Vlade Andrej Plenković, kako sam kaže, zbog političke štete,najavljuje izmjene Zakona o kaznenom postupku i kaznenog zakona.
U ekskluzivnom istraživanju pitali smo građane kako ocjenjuju ovaj premijerov manevar.
Kriminaliziranje odavanja informacija iz istrage, što je plan vladajućih, ispitanici većinom ne podržavaju. Većina, odnosno 51,4 posto ispitanika protiv je te ideje, dok je podržava 34,5 posto. Ne zna ili ne želi odgovoriti njih 14,1 posto.
Među predvodnicima onih, koji su za kažnjavanje, očekivano su birači HDZ-a (njih 55,6 posto to podržava), potom HNS-a (podrška njih 80,6 posto), Suverenista (64,5 posto) i Bandićeve stranke (59,1 posto).
I dok premijer ne krije da mu smeta politička šteta, koja proizlazi iz odavanja podataka iz istrage, upravo taj razlog i ispitanici vide kao glavni okidač za mijenjanje zakona. To misli 51,1 posto ispitanika. Istovremeno 13,1 posto ih misli da je razlog zaštita prava osoba obuhvaćenih istragama pa čak i zaštita istražnog postupka, što misli 10,1 posto ispitnika. Da je glavni razlog za mijenjanje zakona neovisnost sudstva smatra svega 4,9 posto ispitanika.
Prema najavi premijera Plenkovića, curenje informacija iz pravosudnih istraga postat će kazneno djelo, a cilj je, kako je rečeno, da informacije iz istraga više ne bi izlazile u medije. Premijer tvrdi da nije tako niti da guši medijske slobode, ali glavne žrtve ovakvog pravosudnog manevra su upravo novinari i to smatra gotovo 37,5 posto ispitanika.
Da će nastradati suci i sudski službenici smatra 8,9 posto.
Da je glavna žrtva sama javnost smatra 8,4 posto sudionika istraživanja.
Slijede odvjetnici osumnjičenih ili optuženih (6,2 posto).
Da su glavne žrtve zakonskih imjena državni odvjetnici smatra 4,4 posto ispitanika.
Policija je najniže na ljestvici mogućih žrtava izmjena zakona i to misli 3,3 posto ispitanika.
Da su "ostali" žrtve tih izmjena, smatra 4,4 posto ispitanika, dok se o ovome ne zna odgovor ili se ne želi izjasniti njih 26,9 posto.
U raspravi o izmjenama zakona suprotstavljaju se dva interesa. S jedne strane tajnost istrage (23,9 posto), a s druge interes javnosti i kontrola rada institucija (57,7 posto).
Nema sumnje, interes je javnosti debelo ispred kad se pitaju građani, a izmjene zakona, koje premijer najavljuje, htio on to priznati ili ne, udar su Ustavom zajamčenom pravu novinara na slobodu izvještavanja i pristup informacijama.
A kako stoje stranke i političari nakon najnovijih afera sutra donosimo u CRO Demoskopu.
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 1. do 3. ožujka, na uzorku od 1300 ispitanika uz standardnu grešku plus minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti 95 posto
