Nakon deset godina podstanarstva i 600 eura najamnine, Vedran u ruci drži ključeve vlastitog stana. 60 kvadrata zamijenio je za novogradnju od 90.

"Kada gledamo tamo je bilo 600 eura na mjesec i nikada neće postati tvoje, uvijek imaš borbu s nekim, dolaze provjeravat, nikad nije tvoja nekretnina – i to je bila stvar koja nas je pogurala da krenemo u realizaciju svoga nečega", rekao je Vedran kojem je rata kredita oko 1000 eura. "Skuplje je, ali će nakon 20 godina biti naše", dodao je.

Stan za obitelj platio je 260 tisuća eura, a država mu je kroz povrat poreza vratila nešto više od 20 tisuća. "Mi smo odmah to pretočili u kredit, tako da smo si smanjili ratu kredita i kako ne bi bilo mladoj obitelji veliki poguranac od 20 i nešto tisuća eura prilikom kupnje svoje nekretnine", rekao je. 

Najviše povrata u Zagrebu, Splitu i Rijeci

Vedran je samo jedan od gotovo dvije i pol tisuće građana kojima je država odobrila povrat novca za kupnju prve nekretnine. "Prosječna potpora koju vraćamo je oko 7.700 eura, naravno da je ona puno veća kada se vraća PDV, tu je otprilike povrat 14.500 eura i nešto je manja kada je riječ o prosjeku za povrat poreza na promet nekretninama, tu je otprilike 3.500 eura. Zanimljivo je kako su trećina podnositelja samci, a naravno imamo i višečlane obitelju u velikome broju", rekla je savjetnica za odnose s javnošću APN-a Jelena Bokun.

Među gradovima s najviše odobrenih zahtjeva prednjači. Zagreb s više od tisuću, a slijede Split i Rijeka s oko 100 odobrenih zahtjeva. Na četvrtom mjestu je Velika Gorica. Na popisu su još i Osijek, Zadar, Zaprešić, Slavonski Brod, Vinkovci i Karlovac.

Foto: Rtl Danas

Nisu svi zahtjevi prošli

Razlike su velike - najmanja nekretnina za koju je odobrena potpora nalazi se u Zagrebu i ima svega 18 kvadrata, dok je najveća, površine 260 kvadrata u Istarskoj županiji. 

"Procedura je bila vrlo jednostavna, čak sam se iznenadio da je to tako brzo išlo. Nekretnina je kupljena u sedmom mjesecu, i onda se morate prijaviti na tu adresu i to traje 30 dana, i nakon toga kada sam predao zahtjev novac od države sjeo je u prosincu. U četiri mjeseca riješeno je sve, stvarno brzo za državu", rekao je Vedran.

No nisu svi zahtjevi prošli. Gotovo 500 građana ostao je bez državne potpore. Iz Ministarstva poručuju, povrat poreza tek je prva, kratkoročna mjera.

"To je prva mjera najbrža koja se mogla pokrenuti iz stambene politike. Slijede dugoročne mjere, ono što bi trebalo dugoročno uspostaviti do 2030. godine, a to znači graditi, proširiti najmove priuštive. Ovo je kratkoročna, prva najbrža mjera", kaže državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir.

Plan države je tijekom četiri godine osposobiti 20 tisuća stanova za priuštivo stanovanje. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!