Pšenica i brašno jeftiniji su i do 50 posto u odnosu na lani, a cijene kruha i pekarskih proizvoda nikad veće.
Poljoprivrednici su istovremeno u debelim minusima, a prihodi po hektaru manji su za od 500 do 900 eura.
"Proizvodi primarne poljoprivrede su gotovo povijesno niski u odnosu na ulazne troškove. Rekao bih da se takvo što nikad nije dogodilo", rekao je Mato Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore
Iako su vremenske neprilike smanjile prinose za oko 13 posto, pšenice će biti više nego što nam treba.
Prvi rezultati ovogodišnje žetve pokazuju da smo proizveli između 800.000 i 900.000 tona, dok je za vlastite potrebe dostatno oko 400.000 tona. Sav višak ići će u izvoz.
Profesor s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivo Grgić upozorava na opasnosti: "Ono što zabrinjava je da cijene pšenice na svjetskim burzama, ali i u Hrvatskoj, padaju tako da će se naši proizvođači pšenice susresti sa škarama – s jedne strane imamo skupe inpute i s druge strane smanjenje otkupne cijene pšenice. Tako da će ova godina biti teška."
Svjesni su toga i poljoprivrednici pa Brlošić dodaje: "Ova cijena pšenice može se očekivati i sljedeću godinu i računice nam apsolutno pokazuju da je ove godine najbolje ne sijati."
Zbog svega bi kruh, brašno i pekarski proizvodi trebali pojeftiniti, ali takav scenarij malo je vjerojatan.
"Zadnji podaci FINA-e pokazuju da je kruh jedna od namirnica koja je u proteklom razdoblju rasla među pet najviše. Međutim podaci FINA-e isto tako pokazuju da pekarska industrija unatoč tom velikom porastu cijene kruha nije profitirala", govori Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.
Prihodi su im, tvrde stručnjaci, veći, ali ne i dobit. Dodatnu pomutnju na tržištu mogla bi stvoriti i nestašica durum pšenice od koje se najčešće proizvodi tjestenina. Njezina je globalna proizvodnja na najnižoj razini u posljednje 22 godine.
Nada Barišić nastavlja: "Proizvodnja tjestenine u tom segmentu je u otežanoj poziciji. Nismo dostatni u toj vrsti pšenice, što znači da smo okrenuti uvozu te robe, a nedostatak robe na tržištu znači i njena veća cijena, pa tako i cijena finalnog proizvoda."
Koja bi, po nekim procjenama mogla ići i do 20 posto gore.
Agroanalitičar Rober Jurišić komentira: "Kod nas to ne bi trebalo imati takvog utjecaja jer se kod nas tjestenina može raditi od obične mlinske pšenice, ali ne isključujem mogućnost da pojedini trgovci podignu cijene tjestenine i tako ostvare ekstra zaradu."
A svako novo poskupljenje bit će dodatni udar na džepove građana.
U našoj najnovijoj anketi na portalu pitamo Vas za mišljenje je li normalno da cijena kruha ostaje ista, a da je urod dobar:
POGLEDAJTE I VIDEO Pasta za zube 200, krumpir 50 posto skuplji? Direkt doznaje: Tko je na dizanju cijena najviše profitirao?
