Prošle godine vinari su imali veću potražnju za svojim vinima no ikada, no isto tako morali su se boriti s posljedicama suše i dosad najvećim troškovima proizvodnje. Od radne snage, sirovine do ambalaže. To ima svoju cijenu.
"Mi smo poskupili onoliko koliko nas košta trošak svih stvari koje nam trebaju da bi proizveli bocu vina i isporučili ju van. Tolko smo poskupili, minimalno i to je 5 posto. Plafon jedan euro", kazao je vlasnik vinarije Franjo Kolarić.
Prema podacima Europske unije, Hrvatska je s 18, cijelih 6 posto druga po rastu cijena vina u posljednjih godinu dana. Bila je i prva, no u prosincu je to mjesto preuzela Mađarska. Hrvatsko vino dobilo je 2,5 do 3 puta više na cijeni od prosjeka EU-a, Francuske i Italije.
U Mađarskoj je vino poskupjelo za 19,5 posto, u Hrvatskoj za 18,6 posto, prosjej EU je 7,6 posto. U Francuskoj su vina skuplja za 7,5 posto, a u Italiji za 6,1 posto.
Trošak proizvodnje skupljih i jeftinijih vina u Hrvatskoj je, u većini slučajeva, isti. Tako je i u Mađarskoj. No, ako se primjerice, zbog skupljih čepova podigne cijena jeftinijeg vina, zna se kome će biti bolniji udarac po džepu.
"75 posto vina u hrvatskom vinarstvu otpada na vina do 5 eura, a jedno poskupljenje od 1 euro znači gotovo 20-25 posto. U stvarnosti to i nije tako, ali ako gledamo postotke, onda zaista jest", kazao je vlasnik vinarije Dominik Jagunić.
A cijene će se i dalje mijenjati, no ne prema dolje, jer vinarima će troškovi proizvodnje biti još veći.
"Od 1. siječnja dobili smo informacije da je jedan dio repromaterijala koji koristimo u proizvodnji vina otišao za još 15 posto na više. Cijene vina će sigurno ići još nešto gor,. Koliko, vidjet ćemo kad stavimo sve na papir, kad vidimo računicu", kazao je vlasnik vinarije Damir Drago Režek.
Ako se rast cijena ovako nastavi, vino će postati ono što je nekada bio pjenušac, a to je luksuz, piće samo za one rijetke, svečane prigode.
