Trgovci najviše zarađuju na najprodavanijim artiklima, a sada znamo i koliko. Na kruhu je marža gotovo 40 posto, slijede slatkiši te voće i povrće, a samo prošle godine prihodi su im porasli više od milijardu eura.
„Mi radimo na svježem mesu maržu od 15 do 20 posto, a na suhom mesu do 25 posto jer veći je protok svježeg mesa, a suhomesnato dulje stoji, zato i ima malo jaču maržu. Marža je takva zbog velike ulazne cijene“ objašnjava zagrebački mesar Ivica Zubec i dodaje: „Na svinjetini imamo najmanju maržu, a najveća je na teletini, janjetini i junetini.“
Prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja trgovci najviše zarađuju na kruhu i pekarskim proizvodima gdje je marža 37,2 posto. „Pekarski proizvod je jednodnevni proizvod i on ako se ne proda u toku dana, predstavlja trošak i za trgovinu i za proizvođača. Smatram da je marža od gotovo 40 posto velika, ali trgovina je ta koja određuje maržu, to nije pekarska industrija ni nitko u lancu proizvodnje“ kazala je za RTL Danas direktorica Žitozajednice Nada Barišić.
Osim kruha i pekarskih proizvoda koji drže prvo mjesto, visoku maržu imaju i slatkiši – 31,7 posto. Na svježem voću i povrću marža trgovaca je 29,9 posto, a na bezalkoholnim pićima i vodi gotovo 26 posto, odnosno 25,9 posto. Na peradi i jajima zarada trgovaca u prosjeku je 24 posto, gotovo jednaka zaradi na osnovnim prehrambenim proizvodima kao što su brašno, šećer, riža i rezanci. Meso i mesne prerađevine imaju maržu od 23 posto, a mlijeko i mliječni proizvodi 21,4 posto, pokazuju podaci Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
Rezultati istraživanja pokazuju kako su prosječne marže za prehrambene proizvode u 2023. godini najviše u kategoriji pekarskih proizvoda i konditorskih proizvoda zatim u kategoriji svježeg voća i povrća te bezalkoholnih pića. Kada se uspoređuju prosječne marže u 2023. u odnosu na 2022. godinu, od osam promatranih kategorija roba, rezultati istraživanja pokazuju da se u četiri kategorije bilježi blago smanjenje prosječne marže (meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, osnovni prehrambeni proizvodi), dok se u preostale četiri kategorije bilježi blago povećanje prosječne marže (voće i povrće, konditorski proizvodi, bezalkoholna pića i vode te pekarski proizvodi).
U godinu dana trgovcima su prihodi porasli više od milijardu eura, u usporedbi s godinom ranije rast je to od 16 posto. „Proteklih godina vidjeli smo vrtoglav rast cijena i sada na temelju ovog istraživanja vidimo da nije bilo sve u inflaciji, već da je do rasta cijena došlo i zbog želje za većom zaradom“ govori odvjetnica Dijana Kladar.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca tvrde da je rast prihoda rezultat prenesene inflacije iz 2022. i povećane potrošnje, te rasta troškova poslovanja što ne znači da je trgovcima rasla dobit.
Stručnjak za cijene u maloprodaji, Slobodan Školnik ističe da su marže u Hrvatskoj jednake onima u ostatku Europe i da njih određuje tržište. „Ljudi se žale na sve, pa i na marže, ja uvijek kažem - neka osnuju sami trgovački lanac, neka rade s pet posto marže ako misle da je to moguće“ kaže Školnik.
„Često kažu da su naše cijene u Hrvatskoj jednake onima u Njemačkoj ili Švicarskoj – međutim naša su primanja značajno manja i zato bih rekla da su te cijene pretjerane što se tiče marži“ zaključuje odvjetnica Kladar.