Uzet ćemo Grenland na ovaj ili onaj način – ponavlja se američki predsjednik Donald Trump, uspoređujući njihovu obranu s dvije pseće zaprege. „Govorimo o preuzimanju, a ne o zakupu, ne o kratkoročnom rješenju. Govorimo o preuzimanju. A ako to ne učinimo, učinit će to Rusija ili Kina. I to se neće dogoditi dok sam ja predsjednik“, izjavio je Trump.

Moskva i Peking zasad ne pokazuju otvoreni interes, ali Kina koja godinama pokušava ulagati u Grenland kontrira Trumpu. Oštra poruka stigla mu je od glasnogovornice kineskog Ministarstva vanjskih poslova, Mao Ning. „Prava i slobode svih zemalja da na Arktiku provode aktivnosti u skladu sa zakonom - trebaju se u potpunosti poštovati. Sjedinjene Države ne bi smjele koristiti druge zemlje kao izgovor za ostvarivanje vlastitih sebičnih interesa.“

Bogati resursi

Tko danas kontrolira Arktik, kontrolira trgovačke rute 21. stoljeća - riječi su američkog dužnosnika citirane u New York Timesu. Globalno zagrijavanje moglo bi otvoriti kraće rute od Azije do Sjeverne Amerike i nove opcije za trgovinu, brodarstvo – pa i vojne operacije. Bogati resursi poput nafte, plina i rijetkih minerala jačaju strateški i ekonomski značaj Grenlanda, a otapanje leda olakšava njihovu eksploataciju. „Mogao bih ondje odmah rasporediti puno vojnika ako to poželim. Ali to nije dovoljno. Treba vam više od toga. Treba vam vlasništvo. Zaista vam treba — kako se to kaže u poslu s nekretninama — vlasnički list“, ističe Trump.

Trumpove prijašnje izjave izazivale su smijeh, ali nakon intervencije u Venezueli i njegove objave u kojoj se navodi kao predsjednik te države – ozbiljnost njegove retorike postaje jasnija. Danska premijerka odbila je odgovoriti na pitanje postoji li plan u slučaju napada na Grenland. Nema vlastitu vojsku i nije član NATO-a, ali spada u Savez preko Danske. Ipak, nije dio Europske unije pa bi klauzula o uzajamnoj pomoći bila pravno upitna. Europa ujedinjeno brani integritet otoka, ali želi pokazati da je s SAD-om na istoj strani kada je riječ o sigurnosti Arktika.

„Ako američki predsjednik misli da bi prijetnje ovom području mogle doći od ruskih ili kineskih brodova ili podmornica, možemo, naravno, zajedno pronaći odgovore na to“, poručio je njemački ministar vanjskih poslova, Johann Wadephul. „Moramo raditi unutar okvira i pod kišobranom NATO-a. Bojimo li se da ćemo biti sljedeći na redu? Ne, barem još ne“, zaključuje islandska ministrica vanjskih poslova.

Kako bi preduhitrili širenje panike, ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda pokušat će situaciju riješiti diplomatskim razgovorom s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom, već u srijedu u Washingtonu.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!