Svjetski je dan oboljelih od Parkinsonove bolesti, a oni su na svoj dan dijeli tulipane koji su im zaštitni znak! U riziku su stariji od 40, a koji su glavni simptomi i kako se nositi s bolešću koja je sve češća u Hrvatskoj.
Nekadašnji sveučilišni profesor u šetnji je riječkim Korzom. Štap mu je oslonac jer mu je prije osam godina dijagnosticirana Parkinsonova bolest!
"Miris nisam osjetio, spavao sam stalno, desna ruka mi nije pratila ritam hoda, lijeva ruka desna noga, ali kad je počela ruka drhtiti onda je to bilo zvono da moram otići kod liječnika", rekao je Željko Glavan.
Željka ima teži oblik i ugrađen spasonosan uređaj za duboku stimulaciju mozga!
"Ja ne bih mogla hodati, ja ne bih mogla govoriti, raditi! Puno vježbe, gimnastike, ja slušam muziku, čitam još uvijek puno", poručila je Željka Kožul.
A upravo je multidisciplinaran pristup ključan.
"Moraju biti uključene educirane medicinske sestre i fizioterapeuti i fizijatri, radni terapeuti, socijalni radnici. Treba uključiti i psihijatra i psihologa da pacijent prihvati samu bolest", rekla je Romana Brnić Andrić, glavna sestra Odjela za neurodegenerativne bolesti KBC-a Rijeka.
U Hrvatskoj 16 i pol tisuća ljudi uzima lijekove za bolest, stvarna brojka oboljelih je oko 20 tisuća i raste.
"25 % Parkinsonove bolesti je nedijagnosticirano, neprepoznato ili se ljudi jednostavno nisu javili jer misle to im je staračko, nema tu lijeka. Parkinsonova bolest ima lijek, znači ona je neizlječiva, ali ima jako puno lijekova koji pomažu", rekla je Vladimira Vuletić, predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka.
Česti simptomi su tremor, poremećaj pokreta, usporen govor, sitni spori koraci, pognutost.
"Hodanje, šetnja, blaži oblik planinarenja, nordijsko hodanje sa štapovima, da li će netko upisati ples preporuča se ča-ča-ča, tango, od sportova ping-pong" rekao je Marijan Mašić, fizioterapeut Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka.
"Puno više se treba govoriti jer ta bolest može svakoga dohvatiti", rekao je Josip Milardović.
Po prvi je put provedeno istraživanje uzroka usmjereno na genetiku.
"10 % pacijenata koje smo ispitali ima sigurno genetsku osnovu bolesti, međutim ono što je jako važno kod tih novih metoda sekvenciranja kod još 30 % pacijenata smo našli nekakve mutacije koje ne možemo trenutno objasniti", rekao je Valentino Rački, specijalizant neurologije KBC-a Rijeka.
Zato se ispitivanje usavršava. Bolest je to s kojom se može živjeti, a ključni pomagači su aktivnost i optimizam!
