Da su izbori provedeni početkom srpnja HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa zadržanom prednosti ispred prvog pratitelja, SDP-a, ali i ostalih političkih stranaka. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 1. i 4. srpnja HDZ zabilježio izbor od 30,7 posto (u lipnju 29,8 posto).
Na drugom mjestu je SDP s 25,9 posto (prema lipanjskih 22,3 posto). Treće mjesto, uz malu prednost u odnosu na konkurenciju, drži Možemo! s izbornom podrškom od 10,3 posto (prošli mjesec 9,2 posto).
S malim zaostatkom slijedi Domovinski pokret s 7,1 posto podrške (prije mjesec dana 8,4 posto). Na petom je mjestu Most koji je u ovomjesečnom mjerenju zabilježio podršku od 6,6 posto (u lipnju 6,7 posto).
Ukupno gledajući, četiri petine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio "uzima" HDZ. Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji srpanj od vodeće petorke tri su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +9,2; HDZ +5,2; Možemo +0,6). U međugodišnjem minusu su Most (-1,9 postotnih bodova) i DP (-0,4 postotna boda).
U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini sljedeće dvije stranke: Fokus (1,4 posto) i IDS (1,3 posto). Ispod jedan posto su sljedeće stranke: Radnička fronta, Pravo i pravda, te HNS (sve tri po 0,8 posto), HSS (0,6 posto), HSU i Nezavisna platforma Sjever (obje po 0,5 posto), Hrvatski suverenisti, HSLS, Centar, Odlučnost i pravednost (svih četiri po 0,3 posto) i Socijaldemokrati (0,2 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 0,9 posto, uz 10,4 posto neodlučnih.
Isti dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Nakon dva mjeseca na vrh ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara vratio se predsjednik Republike Zoran Milanović i to s izborom od 19,6 posto ispitanika (u odnosu na 16,9 posto iz lipnja). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je sada drugi na ljestvici najpozitivnijih aktualnih hrvatskih političara i to s izborom od 18,3 posto (prema 17,4 posto iz prošlog mjerenja u lipnju). Treće mjesto i dalje drži Sandra Benčić s izborom od 3,4 posto (prema prošlomjesečnih 3,6 posto).
Četvrto mjesto s izborom drži Biljana Borzan s izborom od 2,3 posto (u lipnju 2,7 posto). Božo Petrov i Ivan Penava dijele peto mjesto s izborom od 2,2 posto.
Među 10 top političara još su: Tomislav Tomašević s izborom od 1,9 posto, Ivan Anušić s 1,7 posto, Marija Selak Raspudić s 1,5 posto i Nikola Grmoja s 1,3 posto. Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara četiri su predsjednika stranaka - HDZ, Možemo, Domovinski pokret i Most.
Najnegativniji političari
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 32,3 posto (u odnosu na 32,3 posto iz lipnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 19,9 posto (u lipnju 20,1 posto).
Treće mjesto u ovomjesečnom istraživanju drži novoizabrani predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i nacionalne manjine Milorad Pupovac s izborom od 4 posto (prema 2,7 posto u lipnju). Na četvrtom mjestu slijedi predsjednik DP-a Ivan Penava s izborom od 3,9 posto (prema 5,4 posto iz prethodnog mjerenja), a slijedi ga njegov stranački kolega Stjepo Bartulica koji se prvi put našao u ovom "društvu najnegativnijih hrvatskih političara", s izborom od 2,4 posto (prije mjesec dana 0,4 posto). Slijede Peđa Grbin i Tomislav Tomašević (obojica po 1,9 posto izbora).
Među top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Hrvoje Zekanović (1,8 posto), Gordan Jandroković (1,7 posto) i Sandra Benčić (1,5 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada predsjednika Milanovića, Sabora i Vlade
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom srpnja podupire 26,6 posto građana (u odnosu na 29,4 posto iz lipnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 60,5 posto (prema 58,5 posto u lipnju). Kakav je smjer zemlje ne zna 12,9 posto građana (prema 12 posto iz prethodnog mjeseca). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 62,9 posto, dok je među glasačima novog koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi svega 27 posto. Glasači oporbenih stranaka su još i kritičniji u odnosu na doživljaj smjera kretanja države (Most 21,2 posto; SDP 9,9 posto; Možemo! 7,1 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,95 (prema 2,77 iz lipnja). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,81), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,05), Mosta (2,82), Domovinskog pokreta (2,58), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,28).
Radi usporedbe zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 53. mjesecu mandata bivša predsjednica Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 3,05, dok je bivši predsjednik Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio znatno višu ocjenu (3,45) što u konačnici nije bilo dovoljno za ostanak na Pantovčaku.
Ocjena rada Hrvatskog sabora i Vlade
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad u prvom mjerenju u novom mandatu zabilježio ocjenu 2,39 (u prvom mjerenju u prošlom mandatu, u rujnu 2020. godine ta je ocjena iznosila 2,46). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 3,06 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo! i iznosi 1,95.
Vlada RH je u prvom mjerenju doživljaja njezina rada u novom mandatu za svoj rad dobila ocjenu 2,50 (u prvom mjerenju u prethodnom mandatu Vlada. Plenkovića Vlada dobila je ocjenu 2.62, dok je u prvom mandatu prvo mjerenje pokazalo ocjenu 2,85). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,53), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2.60; Most 2,17; SDP 2,11; Možemo! 1,99). Politiku Vlade RH u drugom mjesecu mandata podržava 35,9 posto ispitanika (u odnosu na prva mjerenja prethodna dva mandata kada je izmjerena razina podrške od 53,3 posto u rujnu 2020. godine; 63,4 posto u prosincu 2016. godine).
Neuspjeh nogometaša na Europskom prvenstvu u Njemačkoj najvažnija tema mjeseca
Neuspjeh nogometaša na Europskom prvenstvu u Njemačkoj najvažnijih je tema mjeseca za 30,4 posto građana. Izbori za Europski parlament je najvažnija tema u 19,5 posto slučajeva. Nastavak problema s inflacijom i dalje je pri vrhu najvažnijih tema u našoj zemlji (ovaj mjesec s izborom od 13,4 posto). Četiri su teme s izborom većim od 3 posto: najava kandidature za predsjednika Republike Zorana Milanovića (3,6 posto), hakerski napadi na više ustanova i institucija u Hrvatskoj (3,5 posto), kredit za kuću i vožnja Ferrarijem Stjepe Bartulice (3,3 posto), te najava vraćanja obveznog vojnog roka (3,2 posto).
Između 2,5 i 2,5 posto izbora su sljedeće teme: odbačena prijava Domovinskog pokreta protiv Andreja Plenkovića (2,4 posto), vremenske nepogode u dijelovima Hrvatske (2,1 posto), iskakanje elektro sustava u Dalmaciji (1,7 posto), intenziviranje ratnog sukoba u Ukrajini i Gazi (1,7 posto), Rimac predstavio robotaksi (1,6 posto), prvi krug izbora u Francuskoj i uspjeh ekstremne desnice (1,5 posto), pojava legionele u KBC Zagreb (1,5 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 1,5 posto.
Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 1. do 4. srpnja na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
