Oduvijek je bio ponos mještana, ali je od 1979. godine izvan funkcije jer se slike na njemu nisu vidjele od slojeva voska, a na više je mjesta bio i razrezan.
Tišnjanski katafalac jedinstveno je i zaštićeno kulturno dobo. Upravo je ponovno predstavljeno javnosti nakon tri godine zahtjevne obnove koju je financiralo Ministarstvo kulture.
Gotovo pola stoljeća katafalk se nije moglo vidjeti, a sad je konačno zasjao potpuno restauriran i konzerviran. Tišanjski je odar jedinstvena sakralna piramida visoka gotovo četiri metra. To je modularna skulptura koja sadrži 12 ulja na platnu. Pretpostavlja da je katafalk rad lokalnog umjetnika Antonija Alborghettija.
"Predmet je sam po sebi vrlo fascinantan. Samim pogledom čak i laika, a naročito struke, jer je jedinstven u tom pogledu što ga zbilja nema, za sada nismo pronašli više niti jedan u Hrvatskoj sačuvan ovakav predmet", kaže Jelena Ćurić Čokolić, konzervatorica i restauratorica iz Murtera koja se s mještanima Tisnog angažirala na obnovi.
Za što su se koristile platforme?
Prve dvije platforme koristile su se nekada kao odar za pogrebe, a treći - piramidalni dio stavljao se i pokazivao samo u tjednu iza Dušnog dana i za pokladnih nedjelja.
Ministrant od osme godine, a kasnije i sakristan - koji više od 60 godina nije propustio ni jedan pogreb u Crkvi Sv. Duha u Tisnome, pojašnjava kako je sredinom 19. stoljeća, kada je bilo puno nepismenih, djelo s ukupno 57 likova služilo kao svojevrsna religiozna slikovnica.
"S jedne i druge strane vidimo likove anđela koji izbavljaju duše na zagovor Gospin koja ih ustvari izbavlja s njihovom molitvom i njihovim trpljenjem. Vidimo svi da oni trpe u vatri, to je tako prikazano, ali imaju svi smirena lica. Nisam vidio da netko ima zgrčeno lice. Oni znaju da će doći izbavljenje", tumači sakristan Sv. Duha Frane Pavić.
Zadnji, piramidalni dio, pokazuje kosture koji pod nogama imaju i papinsku mitru i kraljevsku krunu, što je trebalo poslati poruku da su u smrti svi isti. Ali, na pogrebima i nisu baš svi bili isti.
"Ako je bila sirotinja, onda je bija na prvom podu. Ako je bija bogat i zadužija je župu ili nešto, onda su se pravili katovi i onda se diza. Tu bi se digli i popeli i odnili kapsu goru. Tako bi bija sprovod njemu prema vrhu. Znači ko je moga platit, to je bila caka", pojašnjava Ivica Gabre iz Tisnog, jedan od inicijatora obnove vrijednog kulturnog dobra.
Za sprovode se više neće koristiti, a Tišnjanima neprocjenjivo kulturno dobro ubuduće će se moći vidjeti samo jednom godišnje - na tjedan dana iza Dušnog dana.
