Za cijepljenje protiv gripe nikada nije kasno. Cijepljenje je preporučljivo kod starijih i kroničnih bolesnika. Do sada je cijepljeno više od 280 tisuća osoba, a 150 tisuća doza cjepiva čeka distribuciju. Novih sojeva korone ima, ali nemaju epidemijski potencijal.
Ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o gripi koja hara među hrvatskim građanima Jelena Pajić razgovarala je s epidemiologom Bernardom Kaićem.
Za cijepljenje protiv gripe, govori nam Kaić, još nije kasno.
"To je zato što je gripa tek krenula. Vrhunac se očekuje početkom veljače i trajat će još tijekom ožujka", ističe Kaić.
A o tome koliko vremena treba cjepivu da počne djelovati Kaić nam govori: "Kako kod koga, u prosjeku oko dva tjedna. Za one koji se cijepe iz godine u godinu tjedan dana kako bi se postigla ona potpuna zaštita koju cjepivo pruža".
Kaić nam je otkrio i kome preporučuje cijepljenje.
"Prvenstveno onima koji imaju povećan rizik za komplikacije od gripe i onima koji imaju neku tešku kroničnu bolest koju bi gripa mogla pogoršati. Tu spadaju svi stariji od 65 godina. Također, i mladima, ako imaju kronične bolesti", objašnjava Kaić.
Do sad se cijepilo, govori nam Kaić, oko 280 tisuća ljudi.
"To je na temelju nepotpune baze cijepljenja prije tjedan dana, a vjerujem da ih je sada još više", ističe.
Cjepiva, kaže nam, ima dovoljno.
"Nabavljeno je 600 tisuća doza za ovu sezonu. U centralnom skladištu imamo 150 tisuća doza koje nisu distribuirane na teren. Tkogod zatreba, od liječnika obiteljske medicine do Zavoda za javno zdravstvo s njihovim ambulantama Ljudi bi se trebali cijepiti kod izabranog liječnika ili u zavodima za javno zdravstvo", objašnjava nam.
Oni koji su cijepljeni protiv korone mogu se cijepiti i protiv gripe.
"Ne treba čekati nikakav razmak između dvaju cijepljenja. Ljudi se mogu cijepiti i istovremeno. Na početku dok se o cjepivima nije znalo dovoljno preporučivalo se dva tjedna razmaka između cijepljena, ali s vremenom se pokazalo da to nije potrebno.
Kaić nam je govorio i o tome trebamo li strahovati od novih sojeva korone.
"Novi sojevi se stalno pojavljuju, ali oni nemaju taj epidemijski potencijal. Ako se pojavi novi soj ne znači da će biti zarazniji i da će izazivati teže oblike bolesti. Od pojave omikrona nema novih varijanti od interesa, objašnjava nam.
