Polja puna kratera, groblje projektila, smrt i strah ali i dalje ustrajnost za pobjedom, Ukrajina je to danas. Dok očekuju veće napade, traže još oružja- jer ovaj put nema iznenađenja- sve su već jednom proživjeli prošle godine.
"Odlučio sam provesti specijalnu vojnu operaciju", rekao je Putin 24. veljače 2022. godine.
S istoka, juga i sjevera - druga svjetska vojna sila počela je invaziju Ukrajine. Cilj je bio Kijev. Denacifikacija i demilitarizacija-odnosno rušenje kijevske vlasti. Pad prijestolnice očekivao se u tri dana- a zapadni saveznici su ukrajinskom predsjedniku ponudili i evakuaciju. Njegov odgovor "Treba mi oružje, a ne prijevoz" vinuo ga je u simbol otpora.
"Tu sam. Nećemo položiti oružje. Branit ćemo svoju zemlju", rekao je Volodimir Zelenski 26. veljače prošle godine.
Uskoro svijet svjedoči užasu rata- najvećeg na europskom tlu nakon Drugog svjetskog. Rusi ne biraju mete- rodilište u Mariupolju- kazalište. Željeznički kolodvor u Kramatorsku.
Masovne grobnice, silovanja, zločini prema civilima u Buči, Izjumu, Hersonu, Dnjipru. Prema UN- u poginulo je oko 18 tisuća civila no stvarni broj je puno veći, posebno u gradu Mariupolju
Kako se stanje na terenu mijenjalo, tako su se mijenjali i ruski ciljevi. U Kijev nikad nisu stigli, iako su bili blizu- no zahvaljujući američkim projektilima Javelin i turskim dronovima Bajraktar ukrajinska obrana je izdržala.
Nakon povlačenja sa sjevera- ruski glavni cilj je istok Ukrajine- regija Donbas. Osvajaju gotovo cijelo područje Luhanska, i dobar dio Donecka, i tu staju. U jesen prošle godine kreće ukrajinska protuofenziva uz pomoć američkog raketnog sustava Hajmars - vraćeno je 6 tisuća kvadratnih kilometara harkivskog područja. Rusi nisu izdržali ni na jugu, gube najveći grad koji su zauzeli, Herson.
Rusija je u jednom trenutku držala 25 posto teritorija Ukrajine, sada je to oko 17 posto. Pripojila si je 4 ukrajinske regije, iako ih ne drže cijele.
"Želim da me kijevske vlasti i njihovi pravi gospodari na Zapadu čuju, kako bi svi to zapamtili. Ljudi koji žive u Luhansku, Donecku, Hersonu i Zaporižji sada su naši građani. Zauvijek", rekao je Putin u rujnu prošle godine.
Zbog vojnih neuspjeha Putin mobilizirao novih 300 tisuća ljudi. Iako i dalje uživa potporu, mnogi Rusi masovno bježe iz zemlje.
Vojna velesila iako tehnički nadmoćna pokazala je mnoge mane- tjednima nisu uspijevali osvojiti opkoljeni grad Mariupolj, i čeličanu Azovstalj. Ovo je sada čeličana- Rusi ju neće obnavljati, no u potpuno razrušenom gradu vraća se život.
Ukrajinska zastava ponovno vijori na Zmijskom otoku koji je postao poznat nakon ruskog zauzimanja. Potapanje ponosa crnomorske flote raketne krstarice Moskva, Kremlj nikada nije potpuno razjasnio. Najveće poniženje bio je napad na Krimski most- dan nakon Putinovog rođendana. Procjenjuje se da je u ratu poginulo i ranjeno preko 200 tisuća ruskih i ukrajinskih vojnika, no obje strane gubitke ne otkrivaju. Izbjeglo je više od 8 milijuna ljudi, a još ih je 6 milijuna raseljeno unutar Ukrajine. Dvije trećine ukrajinske djece nije u svojim domovima.
Dok je ratovala- Ukrajina je aplicirala za članstvo u Europsku uniju, i NATO. Najveću pomoć, financijsku, humanitarnu i vojnu dobila je iz Sjedinjenih Država- više od 50 milijardi dolara.
"Ujedinili smo NATO i izgradili globalnu koaliciju. Suprotstavili smo se Putinovoj agresiji. Stali smo uz ukrajinski narod", rekao je Joe Biden.
Uz opskrbu Kijeva oružjem, saveznici su sankcijama nastojali ugušiti rusko gospodarstvo- koliko uspješno ostaje dvojbeno. Rat je zadao teški udarac i za globalnu ekonomiju. Inflacija, povećanje troškova života. Putin je na sankcije uzvraćao ucjenjivanjem s plinom. No da Europa više ne ovisi toliko o ruskom plinu, dokaz je i zatvaranje plinovoda Sjeverni tok- koji je sabotažom uništen. Krivac javnosti još nije poznat. Da Rusiju nitko ne smije podcijeniti- Putin je Zapadu ponavljao jedinim preostalim adutom- prijetnjom nuklearnim oružjem.
To je ne samo ujedinilo NATO, već ga i ojačalo, pristupanjem ruskih susjeda Švedske i Finske. Rat u Ukrajini vratio je svijet u doba hladnog rata, i blokova, ovaj put oko Washingtona i Pekinga. Glavni cilj sada je svima - naoružavanje.
