Iz staklenog 120 metara visokog tornja MOL-ovog kampusa od 28 katova i 86 tisuća metara četvornih nakon devet godina šutnje jučer je ekskluzivno za RTL progovorio osuđenik za davanje mita Zsolt Hernádi. Tvrdi da hrvatska Vlada nije dala ozbiljnu ponudu za otkup INA-e.
"Naravno, mi ništa sličnog nismo dobili. Čekate konkretnu ponudu? Nemamo o čemu razgovarati. Razgovaralo se, radile su se studije i određivale cijene na što smo mi uvijek govorili 'nemojte se šaliti'. Naravno, i ja mogu reći da nam netko nešto dade za 15 dolara, a čija je vrijednost red veličine veća. Jednostavno, u ovome se zapravo ništa opipljivo nije dogodilo", rekao je u jučerašnjem intervjuu.
Hernádijeve tvrdnje iz Vlade danas nisu htjeli komentirati. No, šef MOL-a je ovime sugerirao da se od Plenkovićeva obećanja na Badnjak 2016. nije dogodilo ništa.
"Hrvatska će pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela MOL-a u INA-i", rekao je tada Andrej Plenković.
U tih šest godina Vlada je naručivala dubinske analize i skupo plaćala konzultante u traganju za brojkom koju će ponuditi Mađarima i time su nas uvjeravali su nas da je namjera ozbiljna.
"Hrvatska za realnu otkupnu cijenu MOL-ovog udjela u INA-i ima novac", tvrdio je tada Tomislav Ćorić.
Za oporbu Hernádijeve riječi dokazuju da Plenković nikada nije mislio ostvariti svoje obećanje.
MOST-ov zastupnik Nikola Grmoja tvrdi da se tada radilo o lažnom obećanju.
"To je potvrda da je to bio jedan spin, lažno obećanje kojim se željela primiriti javnost", rekao je.
"Činjenica je da je Plenković naredio predaju hrvatskih nacionalnih interesa Mađarima kada je Tomislavu Ćoriću odobrio predaju hrvatske nafte. Plenković i HDZ lažu svaki dan", izjavila je Mirela Ahmutović iz SDP-a.
No, priča o otkupu nema smisla jer je to preskupo, kaže nekadašnji direktor INA-e i energetski stručnjak Davor Štern.
"Mislim da se nekakva nova INA mora nazirati, ali sve to vraćati u okrilje matice zemlje mislim da je to sve skupa daleko odmaklo i da sve to ne bi imalo smisla", smatra Štern.
MOL INA-u ne želi prodati. Kažu da je ona danas jako dobra tvrtka zahvaljujući mađarskim investicijama te da takva nije bila kad su je preuzeli.
"Do 2008. Ina je bankrotirala. Da nismo preuzeli kontrolu nad tvrtkom, ona bi bila likvidirana i raskomadana.", rekao je Hernadi, no Štern se ne slaže s njegovim izjavama.
"To je potpuna neistina. Ne slažem se s njegovom tvrdnjom i s drugim njegovim tvrdnjama. U ono vrijeme se smatralo da INA-i treba strateški partner iz drugih razloga, obnove rafinerija, radi nove energije u kompaniju koja je bila dobra, najveća hrvatska kompanija u to vrijeme. Tako da se oni nisu pokazali ko neki spasitelji.", rekao je.
INA je i predmet istraživanja saborskog povjerenstva koje će u četvrtak donijeti zaključke nakon višemjesečnih saslušanja.
"Sigurno će ići u smjeru da je zapravo hrvatska vlada na čelu s Plenkovićem omogućila gašenje sisačke rafinerije, pogodovala MOL-u", izjavio je Grmoja.
No, teško baš da će takav zaključak Grmojinog povjerenstva pretjerano uznemiriti Vladu.
