Sve u ovoj tvornici pokreće sunce, odnosno električna energija iz vlastite solarne elektrane. U pogonu koji se proteže na više od 20 tisuća četvornih metara ne boje se divljanja cijene energenata.
„Tu je uključena klima, tu je uključeno svjetlo, rad strojeva. Sve moguće je uključeno što se tiče struje", rekla je Bernarda Cecelja, direktorica tvornice za proizvodnju kreveta i madraca.
Ne strahuju ni zbog cijene plina jer već osam godina imaju vlastiti sustav grijanja na kruto biološko gorivo. Ništa ne bacaju, a ostatke iz proizvodnje pretvaraju u energiju.
Pavao Roško, voditelj održavanja u tvornici za proizvodnju kreveta i madraca, rekao je: "Imamo toliko energije da je ne uspijemo potrošiti, pa viškove prodajemo."
Cecelja je pojasnila da za veliku količinu i kvadraturu koju imaju "u 2022. godini cijena grijanja, odnosno potrošnje plina mjesečno iznosi 500 eura".
Ne žele ni zamisliti cifru koja bi bila na računima.
"Sigurno bi trebali dodati još jednu nulu više. Ja mislim da bi mjesečni račun došao 5000 eura pa možda čak i više. Toliku mjesečnu imamo uštedu što se tiče plina i grijanja", dodala je Cecelja.
Neizvjesna i skupa energetska budućnost mijenja trendove. Energija vjetra i solarna energija prošle su godine na europskoj razini prvi put po količini proizvodnje premašile razinu energije iz fosilnih goriva. U velikom hrvatskom proizvođaču fotonaponskih modula kažu da je interes veći 100 posto.
Jasmina Novak, voditeljica projekata u tvrtki za proizvodnju fotonaponskih modula, rekla je da "povećanje cijene električne energije utječe i na rok otplate investicije koja se smanjila na pet do šest godina", ispričala je.
Stoga i ne čudi energetski održiv dom sve većeg broja građana. Oni koji su se ranije okrenuli, sada zbrajaju uštede.
Emanuela Grđan iz Varaždina kazala je: "Prosječni račun za struju nam je oko 850 kuna, malo više od 100 eura na mjesec. Tu je uključeno apsolutno sve, grijanje, hlađenje, kuhanje, rasvjeta, sve."
Zbog solarnog panela i dizalice topline, njezin dom je potpuno energetski samostalan.
"U startu je bila velika investicija, čak nismo bili sigurni koliko će nam se to brzo isplatiti, ali s današnjim cijenama energenata ovo se zaista pokazalo kao jako dobro rješenje", zaključila je Grđan.
Čak 65 posto električne energije koja se proizvede u Hrvatskoj stiže iz domaćih izvora. Najviše dolazi iz hidroelektrana, dok su sunce, vjetar i drugi izvori zastupljeni 20-ak posto.
