Zaštićene su i gotovo nestale, a zahvaljujući platformi "Jeste li ih vidjeli?" sve češće se pronalaze živi primjerci plemenite periske u Jadranu.
Promatrajući pješčano dno kraj mjesta Vrsi rekreativnom roniocu Igoru Mijaloviću u moru mrtvih plemenitih periski jedna je tek malo otvorena privukla pažnju. "Onda sam mahnuo iznad nje i primijetio da se zatvorila i to je onda bila jedna euforija", prepričava Igor, rekreativni ronilac iz Zadra koji je o pronalasku odrasle jedinke visoke čak 24 centimetara iznad pješčanog dna, odmah obavijestio zaštitare, ali joj i dao ima Živka. "Zato jer je živa, a onda i po jednoj profesorici tu gimnaziji koja je bila, a jedna je ovako dobra duša bila", govori Mijailović.
U masovnom pomoru od 2016. do 2019. godine uginule su gotovo sve plemenite periske u cijelom Mediteranu, pa i u Jadranu od parazita koji ih je poharao, ali i virusnih i bakterijskih oboljenja prenesenih u balastnim vodama. Zato je bio važno istražiti izmet od Živke, ali i pet malih periski pronađenih nedavno na uzgajalištu školjki na ušću Krke.
"Sam uzorak je odnesen u Veterinarski institut te je testiran i periska je negativna na prisutnost parazita, što je odlična vijest. Jednako kao i ove male periskice na uzgajalištu platforme 22, što je fenomenalan pokazatelj da postoje jedinke u kojima ga nema. Vidjet ćemo na što će nas to uputiti", kaže Angela Bradarić, članica istraživačkog tima za plemenitu perisku Veterinarskog instituta Zagreb. Za ove male iz Krke je moguće da su donesene s opremom za uzgajanje školjaka iz Italije, ali i da su iz Prokljanskog jezera na kojemu upravo vrše terenska istraživanja.
Ostale su tek rijetke u malim "džepovima" poput Venecijanske lagune, nekoliko kolonija kraj Istre i puno manje njih na srednjem i južnom Jadranu. "Vjerujemo da su te periske rezistentne na infekciju. Zbog toga ih je jako bitno zaštititi od predacije i antropogenih aktivnosti kao što su bacanje sidra, nasipanje obale", govori Željko Mihaljević, voditelj istraživačkog tima za plemenitu perisku Veterinarskog instituta Zagreb. Velika većina populacije plemenitih periski uništena je u tri vala koja su poharala Jadran.
Živku i možebitno još poneku perisku na tom širem ninskom području moglo bi ugroziti i planirano nasipanje prolaza od kopna do otočića Zečeva jer bi zaustavilo prijeko potrebnu cirkulaciju mora, pa to ne dolazi u obzir. Nije rješenje ni kavez. "Kavez je rješenje zaštite od mehaničkih prijetnji poput bacanja sidra i slično, ali onda privlači i nepažljive ili zločeste ljude da je unište tako da nekad kavez i nije rješenje", kaže Morana Bačić, stručna voditeljica u JU Natura Jadera.
Ove je godine u Hrvatskoj petero devastatora kazneno prijavljeno za uništavanje zaštićenih dijelova prirode, a kazne se kreću čak do 30 tisuća eura.
