O novim problemima u stambenoj politici reporter Marko Šiklić razgovarao je s profesoricom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Marijanom Ivanov.
Rješenja za sve one koji žele stan ima, ali bez ušteđevine, teško. Ima li nade za sve mlade ljude koji nisu dovoljno kreditno sposobni da dođu do stana?
"Ja bih osobno rekla da se ništa nije bitno promijenilo. Mi uglavnom u Hrvatskoj donesemo mjere koje iskoriste oni koji su možda u nekoj boljoj poziciji, pa su samo dobili neki benefit. Sad će, recimo, dobiti povrat PDV-a neće morati platiti porez na promet nekretnina. Ali problem je osnovni da su nekretnine jednostavno preskupe, da ih ljudi ne mogu kupiti, da nemaju dovoljno keša, da nemaju dovoljno keša za onaj dio koji morate sami u gotovini dati jer nećete ući u ocjenu kreditne sposobnosti, a da ne kažem da pogotovo mladi, rade uglavnom za relativno niže plaće i zbog toga često puta ne mogu zadovoljiti uvjete za ocjenu kreditne sposobnosti. Tko danas zapravo osim onih koji su vrlo imućni, ima gotovine da sam plati kupnju iz svojih novaca?"
Je li dobra onda mjera koja pomaže nekome tko gotovinom može kupiti stan, a ne pomaže onome tko nema dovoljno veliku kreditnu sposobnost, tj. plaću da podigne kredit za stan?
"Ja osobno mislim da bi u toj mjeri upravo to trebalo ograničiti, znači izbjeći i onemogućiti situaciju da se povrat PDV-a i oslobađanje poreza na promet nekretnina daje onima koji će u gotovini kupiti nekretninu, nego isključivo onima koji će to učiniti putem kredita banaka".
Ministar Bačić jučer je u RTL-u Danas kazao da je rješenje za one koji ne mogu kupiti nekretninu povlašteni najam. Što vi mislite o tome?
"To je socijalna mjera za koju ne mogu reći da je loša zato što će nekome pomoći. Ali problem je u tome, danas su ti ljudi mladi, recimo, do neke 45 godine na koju se odnose sve ove mjere predviđene nacionalnim programom. A što poslije? Znači, sada ste u najmu, nećete opet imati mogućnosti kupiti stan niti kasnije. Što ćete onda cijeli život biti u najmu, a nakon 45. niste mladi i više nemate pravo ni na povlašteni najam".
Biste li vi svoj stan dali državi na upravljanje?
"Pa osobno ne bih joj ga dala na upravljanje. Mislim da sam dovoljno sposobna da to mogu napraviti sama".
Što će postroženi uvjeti kreditiranja značiti za sve mlade ljude koji namjeravaju podignuti kredit, kako će doći do njega?
"Imamo sada puno faktora koji djeluju. Cijene nekretnina su do sada rasle, ali su se sada našle na nekoj situaciji da više ne rastu. Meni se čak osobno čini da je to tako. Da li će s vremenom padati i koliko trebamo čekati do toga da se nešto malo one normaliziraju, to ćemo vidjeti".
Napravili ste i računicu...
"Radila sam računicu, recimo za kupnju stana koji košta 150.000 eura. Više faktora je koji utječu na mogućnost takvog financiranja kupnje nekretnina, između ostalog i HNB je nedavno donio javno ograničenje omjera vrijednosti nekretnine i kredita. Znači kredit sad ne smije biti u iznosu većem od 90 posto nekretnine. No, ovaj moj primjer stana koji košta 150 000 eura, to znači da kredita možete dobiti maksimalno 135 tisuća. A sad ajmo dalje. Kolika vam plaća treba biti da uopće taj kredit možete uzeti? Između ostalog, ograničenje vam predstavlja i omjer anuiteta otplate kredita i vaše plaće koja je sada kod stambenih kredita, recimo na 40 posto. To znači da vam plaća mora biti 2,20 puta veća od iznosa mjesečnog anuiteta. Ako uzmete 130.000 eura kredita na 20 godina, anuitet će vam biti nekakvih 830 eura. To je na 20 godina uz kamatnu stopu 4,0 posto, ali za to morate sada imati plaću od 1.800 eura. Koliko mladih ljudi uopće takvu plaću ima? Ajmo dalje, ajmo ga produžiti na 30 godina. Za to trebate imati plaću minimalno 1400 i nešto eura za anuitet nekakvih 600 eura. Na 30 godina ćete platiti 100 tisuća eura kamata, a da ste ga uzeli na 20 godina platili bi 60 i nešto tisuća kamata. Znači, puno faktora ide u prilog tome da ljudi jednostavno ne mogu proći ocjene kreditne sposobnosti da bi kredit uopće mogli uzeti".
