Pregled u bolnici za čas prođe kroz igru, ali se testira vidna oštrina. Sve je gotovo za 10 minuta, a četverogodišnja Mihaela Kelava i mama nakon pregleda mogu biti mirne.
„Bilo je dobro. Zabavno", otkrila nam je Mihalea, a na pitanje je li sve prošlo u redu, kratko je dobacila: "Aha."
Njezina majka Lidija Kelava poručuje: "Pregled je bio kratak jer je ona bila izuzetno suradljiva. Bezbolan je. Njoj je bilo i zabavno, a ovo je izuzetno važno. Moram napomenuti da smo njezin otac i ja imali malu dioptriju i izuzetno je važno da smo ovo s njom na vrijeme odradili."
Poziv stiže svim četverogodišnjacima na kućnu adresu.
Slabovidnost je smanjenje ili gubitak dijela vidnih funkcija bez prisutne vidljive bolesti oka.
Subspecijalistica dječje oftalmologije u Kliničkoj bolnici Sveti Duh Dunja Šmidt pojašnjava: "Slabovidnost obično otkrijemo u pet do osam posto djece nakon pregleda. Može biti nasljedna, iako nije uvijek slučaj. Liječi se ovisno o uzroku – liječi se naočalama, potom okluzijom, odnosno zatvaranjem oka na koje dijete bolje vidi. Tako vježbamo oko koje je slabovidno."
Vodeći je uzrok sljepoće na jednom oku, a liječenje je u pravilu moguće do sedme godine.
Od 2016-te postoji Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo otkad se program provodi pregledano je 71.214 djece.
Njih 21 posto, odnosno svaki peti, poslan je na daljnju obradu.
Predstojnik Klinike za očne bolesti KB-a Sveti Duh Mladen Bušić ističe: "Ponosni smo što Republika Hrvatska ima Nacionalni preventivni program rang otkrivanja slabovidnosti među 10 zemalja svijeta koje to imaju i koji omogućava svim roditeljima 4-godišnjaka da svoju djecu dovedu na besplatan i bezbolan pregled nakon pozivnog pisma HZJZ-a. Odaziv je prošle godine bio oko 53 posto, zato pozivaju roditelje da pozive ne preskaču."
Liječnici upozoravaju i na probleme sve većeg korištenje pametnih ekrana.
"Već se odražava taj moderan način života, imamo veliki porast djece s kratkovidnošću. Prema nekim preporukama do druge godine života djeteta ne preporučuje se uopće gledanje u ekrane i uređaje s ekranima. Za djecu između 3 do 6 godine maksimalno sat vremena na dan. I to govorim samo o gledanju televizije",upozorava oftalmologinja Šmidt.
Hrvatska još nema svoje podatke, ali je trenutno 30 posto svjetske populacije kratkovidno, dok se očekuje da će do 2050-e godine to biti svaka druga osoba.
