Sve je više incidenata i napada između građana i stranih radnika u Hrvatskoj. Policija analizira snimku sa zagrebačkog Jaruna na kojoj Indijci love maloljetnike, a koja je preplavila društvene mreže.
Radnici koji su sudjelovali u incidentu progovorili su za RTL i opravdavaju se stalnim napadima na njih, no čini se da su u ovom slučaju pokušali problem riješiti sami.
RTL-ova reporterka Ivana Ivanda Rožić o svemu je razgovarala uživo s pomoćnikom načelnika za javni red i sigurnost u Zagrebu, Tomislavom Krtinićem.
Trebaju li građani biti zabrinuti, što se to događa u Zagrebu?
Građani ne trebaju biti zabrinuti. Stanje sigurnosti je povoljno i dobro u Zagrebu i u cijeloj Hrvatskoj. To su jedna od najsigurnijih mjesta za živjeti na Zemlji. Što se tiče ovog događaja i famozne snimke, došlo je do pogrešne percepcije građana. Snimka nam služi kao dokaz i istražujemo kontekst događaja, uključujući i snimku. U svakom slučaju ne radi se o napadu stranih radnika na naše državljane, nego o njihovom pokušaju zadržavaju osoba za koje smatraju da su počinitelji nekih ranijih djela.
Kako možemo biti sigurni u to?
Još nismo sigurni jer krim istraživanje traje, no na temelju sadašnjih informacija možemo tvrditi da nije bilo napada stranih radnika na naše državljane.
'Zagreb je siguran grad'
Kako vi gledate na to da se širi toliko takvih snimki po društvenim mrežama i da se stvara ta, kako kažete, kriva percepcija?
To nije dobro. Pogotovo nije dobro da pojedinci to koriste kao sredstvo širenja mržnje. Pozivamo građane da ne podliježu takvima jer je stanje sigurnosti povoljno. Stranci koji radi u Hrvatskoj, u Zagrebu ih ima 55.000 prijavljenih, nisu nikakva ugroza nego su građani ovog grada i ove policijske uprave.
Na ovoj se snimci vide kako strani radnici idu prema maloljetnicima. Ne strahujete da će doći do eskalacije sukoba?
Ništa ne prepuštamo slučaju. Opserviramo teren, prikupljamo saznanja i provodimo krim istraživanje. Ne želimo da se dogodi bilo kakva eskalacija. Ponavljam, u ovoj situaciji strani radnici nisu išli s namjerom da napadnu nekoga, nego da zadrže do dolaska policije osobe za koje smatraju da su ranije počinila kaznena djela.
Puno se u javnosti širi razno raznih priča. Kakve su brojke, što pokazuje vaša praksa prijava? Znamo da je dosta stranih radnika bilo napadnuto.
Percepcija je da je bilo puno napada. Svaki napad je težak događaj, ali istaknut ću da od razbojništava, u svega 0,7 posto su žrtve strani radnici. Dakle, svaki 150. je strani radnik koji je žrtva razbojništva. To je ispod prosječna brojka.
Kada gledamo stopu razriješenosti, uspije li policija razriješiti te slučajeve?
U odnosu na policije Europe i svijeta, naša je policija izuzetno uspješna. Rješavamo od 30 pa na više posto (slučajeva, op. a).
Što biste poručili građanima?
Građanima bih poručio da ne podliježu mržnji. Strani radnici su došli u našu zemlju zarađivati za kruh. S njima trebamo biti dobri, kao i oni s nama. Od njih ne prijeti nikakva ugroza. Ne treba podlijegati mržnji pojedinaca. Nažalost, imamo pojedince koji koriste to kao gorivo za mržnju.
