Proračuni kućanstava odavno su rastegnuti do krajnjih granica. Danas pijemo kavu za više od dva eura koju smo, ne tako davno plaćali upola manje. Oko 15 posto više trošimo na hranu i piće. Sada promislimo dva put hoćemo li u restoran na ručak ili večeru i potrošiti u prosjeku 20 posto više. Skuplje je i šišanje, narasla je cijena i kod kozmetičara, a 10-ak posto više plaćamo i članarine u teretani pa koliko god rasle plaće, to baš i nismo osjetili.
Prije 10 godina u prosjeku smo zarađivali 740 eura. U međuvremenu, prema Državnom zavodu za statistiku, prosječna plaća narasla je na 1320 eura, što je kroz 10 godina povećanje od 78 posto. Najveći rast dogodio se ove godine kada je više od 240.000 zaposlenih u javnim i državnim službama dobilo u prosjeku 80 eura više.
"To povećanje ne može pratiti cijene. Da, na plaći vidim da je porasla, ali u konačnici kada odeš u trgovinu nešto kupiti ili platiti neku uslugu zapravo povećanje i nije toliko", kaže Milenko Beneš, učitelj razredne nastave.
Učitelji su dobili oko 300 eura više
"Dok sam radila nisam bila zadovoljna s povećanjem plaća, radila sam u državnom poduzeću gdje su jednako plaćeni i oni koji rade i oni koji ne rade", kaže Stela Prislan Fujs.
Policajcima je u prosjeku plaća narasla na više od 1200 eura, zapisničarima na sudu na 1100. Oko 300 eura više došlo je učiteljima. U zdravstvu, najveće povećanje od 623 dobili su liječnici i sada im je plaća točno onolika koliko će neki državni dužnosnici dobiti povišicu. S druge strane, nitko se iz privatnog sektora ne može usporediti s javnim po povećanju plaće, kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, ali za razliku od javnog sektora rast kod privatnika ovisi o produktivnosti.
"Šteta je da se unatoč snažnom povećanju platnih razreda na razini države ništa nije napravilo po pitanju mjerenja efikasnosti, odnosno učinka zaposlenih u javnom sektoru", kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
Plaće su svima rasle i što sad tu grintate što rastu i nama, tako nekako pravda drastično povećanje primanja političarima ministar kojeg su svojedobno prozivali zbog tenisica od tisuću eura.
"Želim naglasiti da je kumulativna inflacija od listopada 2016. do danas iznosila 29,8 posto. Istodobno prosječna neto mirovina je povećana za 61 posto, medijalna neto plaća za 71 posto, prosječna neto plaća za 77 posto, minimalna neto plaća za 103 posto. Istovremeno, dužnosničke plaće nominalno nisu povećane", rekao je Damir Habijan.
"To je jedna antikoruptivna mjera, želimo to napraviti sada jer smatramo da je dobro, korisno i krajnje vrijeme za to", pravda se Plenković.
Gledano u neto iznosu, plaća premijera Plenkovića do sada je bila gotovo dva i pol puta veća od prosječne plaće u zemlji. Od kolovoza, bit će četiri puta veća. Građani teško pronalaze opravdanje.
Većina se pita 'gdje mi to živimo?'
"Pa zamislite, moj sin je nedavno dobio ponudu za posao, fakultetski obrazovan, za 850 eura. Čekajte, u kojoj mi to državi živimo", pita se Jadranka Andrić iz Petrinje.
Pita se to i većina umirovljenika. U nešto više od deset godina, prosječan umirovljenik dobio je "povišicu" od ni 200-tinjak eura, a oni s manjim mirovinama niti toliko. Nakon što plate račune uz sve povišice, komotno mogu sjesti i plakati.
"Meni je narasla mirovina sada 13 eura, i što ja mogu kupiti? Kilogram junetine! Pa to je sramota", kaže Vladimir Dolovčak.
O iznosu koji od kolovoza dobivaju dužnosnici mogu samo sanjati. Prema Eurostatu, koji mjeri godišnji neto dohodak u što ulaze i mirovine, ali i drugi prihodi – Hrvati na godinu zarade upola manje od Slovenaca, dva i pol puta manje od Nijemaca, te čak tri puta manje od Austrijanaca.
"Kada vi sada jednom saborskom zastupniku dignete plaću za više od 1500 eura, što je više od prosječne plaće, nema građanina kojem to neće upasti u oko i koji će ovo smatrati primjerenim", kaže Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
'Nisu to zaslužili'
"Ni u ludilu to nisu zaslužili jer ako mi nismo zaslužili za svoj cijeli radni vijek da pristojno možemo živjeti, onda nisu ni oni", smatra Fikreta Bašić.
Ogromno povećanje plaća premijeru, predsjedniku, ministrima i saborskim zastupnicima sjeda na račune ekspresno idućeg tjedna. Za razliku od, primjerice, vatrogasaca koji su još u svibnju tražili povišice i bolji položaj, ali do danas nisu dočekali ni jedno ni drugo. No, činjenica je da su u posljednjih 10 godina plaće svima rasle - isto tako, činjenica je da dvije trećine građana radi za plaću manju od prosječne, a svaki deseti radnik u zemlji zarađuje manje od 730 eura.
