Pantovčak gubi tlo pod nogama. Doslovno - propada. Situacija se posljednjih dana pogoršala.
"Evo vidite i sami otkad smo bili ovdje zadnjeg puta 24. travnja, skok koji je ovdje bio svega 8 centimetara povećao se na 160 centimetara", kaže Goran Mazija, voditelj Odjela za geotehnički katastar Grada Zagreba.
To povećanje klizišta od metar i pol zabrinulo je i stanovnike ovog dijela grada, koji do svojih domova moraju okolnim putem jer ceste više nema.
"Grozno, prošli put je bilo manje, a danas kada sam išla je to katastrofa. I kuće su gore još malo dobile", kaže Katarina iz Zagreba.
Prije pet dana pukle su vodovodne instalacije i hidrantska mreža i sve je krenulo nizbrdo.
"Sva ta natopljena voda je popunila vlačne pukotine i djelovala je na njih poput lubrikanta i izazvala klizanja, tim više što s ove unutarnje strane nema više ništa što bi podupiralo ovu cestu", kaže Mazija.
Osnovni radovi i stabilizacija klizišta trajat će još mjesec dana, a za dovršetak sanacije bit će potrebna tri.
"Da, situacija se pogoršala, rasjed se povećavao, idemo sada na malo kompliciraniju varijantu zahvata gdje će se se uz izvedbu potpornih pilota morati izvesti i denivelirana prometnica", kaže Luka Koralet iz Možemo.
U Zagrebu je aktivno više od tisuću klizišta. Najveće u glavnom gradu, ali i cijeloj zemlji je Kostanjek. Ugroženo je oko 250 objekata u kojima živi više od 300 ljudi.
"Neke kuće su uz ponor, neke nisu, neke pucaju, neke se miču, teren je dosta ugoržen, s godinama tone, to se vide na ovom primjeru, ovo je nekoć bilo ravno, tu smo se igrali ko djeca, sad je potonulo dva tri metra", kaže Mario Prajs iz Kostanjeka.
Mario i njegov brat Mladen su se odselili, a najveće klizište je zaboravljeno i o njemu se posljednjih godina ne govori ni približno kao o onome u blizini Predsjednika.
"Bez komentara sam", odgovara Mladen Prajs na pitanje, kako on gleda na sve to.
Klizište se aktiviralo još prije 60-ak godina vađenjem vapnenca za potrebe cementare. Država je dopustila vađenje vapnenca, koncesionar više ne postoji, Grad je izradio projektnu dokumentaciju.
"To je toliko skupo da ja uopće ne znam otkud početi da bismo stabilizirali Kostanjek. mi moramo tamo dovesti negdje oko 3 ipol do 4 milijuna kubična materijala. ", kaže Mazija.
Klizišta u glavnom gradu nema gdje nema - od Podsuseda do Sesveta i Podsljemena gdje ih je najviše. Samo da se ne ponovi Hrvatska Kostajnica gdje su kuće - nestale.
