Oružja nema u školskim klupama, s njim se budući puškari upoznaju s pomoću projektora. Pištolje i puške u ruke dobivaju na praksi koja se održava izvan škole. Pitali smo učenike što misle o tečaju obrane za mlade.
"Današnji mladi momci ne znaju čemu puška služi, a da ne govorim o drugom oružju, a nekakvu osnovnu obuku svih bi trebalo uvesti", kaže nastavnik u Elektrostrojarskoj obrtničkoj školi u Zagrebu, Tibor Kočiš.
"Treba to uvesti, da barem znaju s nečim baratati", kaže učenik Elektrostrojarske obrtničke škole u Zagrebu. S njim se slaže i njegov kolega.
"Bilo bi dobro da se vrate da čisto znaju što je puška, a ne da s njom lupaju kao s palicom", kaže Mata Šimičić.
Domovinski pokret predlaže predmet na kojem bi djeca dobila osnovnu obuku i naučila rastavljati pušku i gađati. Nakon toga kad odrastu bi trebali proći obvezni vojni rok.
"Što se tiče obuke, cijeli koncept većeg dragovoljnog pristupanja mladih da se obučavaju za vojne vještine kao i posebne vrste vojnih tečajeva je nešto o čemu ćemo sigurno razmišljati", kaže predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Trebao bi trajati najmanje tri mjeseca, smatraju u Domovinskom pokretu.
"Sigurno ne u obliku tečajeva kako smo čuli danas od gospodina Plenkovića jer vojska nije tečaj Crvenog križa za polaganje B kategorije koja sedam ili tri dana traje", poručuje Stipo Mlinarić iz DP-a premijeru, ali mjesta u školama za novi predmet baš i nema.
"Mislim da ideja kao ideja uvođenja novog predmeta nije dobra, ali kao neki tečaj ili dio satnice unutar nekog predmeta da", kaže ravnatelj Anto Delač Elektrostrojarske obrtničke škole u Zagrebu:
"Napraviti u prirodi kao izviđači, gdje bi bilo neko gađanje, rastavljanje oružja, da se znaju te neke osnovne stvari i kako se s njima barata i koje opasnosti nosi", smatra profesor Kočiš.
Da za vojnim rokom nema potrebe, poručuju iz zeleno - lijeve koalicije.
"Hrvatska se odlučila na model profesionalne vojske što je i sukladno činjenici da smo članica NATO-a i da je to primjereno za našu veličinu zemlje, ako govorimo o tečajevima i sprječavanju rizika, ja bih predložila uključivanje građana u sustav civilne zaštite", kaže Sandra Benčić.
Za vojno osposobljavanje kakvo sada postoji velikog interesa baš i nema. Lani se prijavilo samo šesto kandidata.
