U mjesecu smo borbe protiv raka prostate globalnog poznatog pod nazivom "Movember". U našoj zemlji tu borbu svake godine izgubi 800 muškaraca pa početkom iduće godine država pokreće jednogodišnji pilot projekt u Zagrebu, nakon kojeg kreće i nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate. Ključno je smanjenje lista čekanja za preglede onkoloških, ali i svih drugih pacijenata. O tim temama ovog vikenda na Zdravstvenom kongresu u Opatiji raspravlja gotovo 700 stručnjaka.
"Cilj ovakvog nacionalnog programa je zapravo otkriti bolest u ranoj fazi, dakle kada je ona gotovo u potpunosti izlječiva. Nažalost, oko 10 do 15 posto bolesnika u ovom trenutku u času postavljanja dijagnoze ima uznapredovalog ili metastatskog bolest bolesti koju ne možemo izliječiti. Ono što je vrlo bitno je dobro informirati naše građane o ovoj bolesti i ovom značajnom javnozdravstvenom problemu", kazao je Željko Kaštelan iz Povjerenstva za izradu nacrta Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate.
Znamo da problema u zdravstvenom sustavu ima i previše, ali ministar Beroš uvjerava kako ima plan za njega jamči mandatom koji mu je, doduše, ionako na izmaku.
S njim je u Opatiji razgovarala RTL-ova reporterka Maja Brkljača.
U Hrvatskoj je na godinu 2300 novooboljelih od karcinoma prostate, a 800 muškaraca od nje umire. Ministre, može li Hrvatska zaustaviti pošast karcinoma?
Može i mora. Mislim da ovaj element koji ste vi sada naveli, ne može biti veći motiv Vlade Republike Hrvatske i Ministarstvo zdravstva da napravi određene iskorake u borbi protiv općenito karcinoma.
Kako muškarce nekako osvijestiti kako ih prisiliti, opustiti da dođu na te preventivne preglede?
To nije nešto što će se dogoditi u roku od nekoliko tjedana mjeseci, pa čak i godina. Potrebno je razmišljati o tome i potrebno je razvijati zdravstvenu pismenost u Republici Hrvatskoj.
Ako govorimo o Nacionalnom programu borbe protiv raka, što je ključno?
Ključno je upravo ovo što ste vi rekli, osvijestiti naše građane na potrebu pristupanja takvim programima. U Republici Hrvatskoj imamo nekoliko vrlo važnih i vrijednih nacionalnih planova za rano otkrivanje, recimo raka debelog raka dojke kod žena, smrtnost od ove bolesti, upravo zahvaljujući tom probira smanjena je za 30 posto, što navodim kao nevjerojatan iskorak. Imamo nacionalni program za rano otkrivanje korektivnog karcinoma, sad smo uveli nekoliko mjeseci novi za rano otkrivanje melanoma. Znači, jednostavno moramo naći nove elemente. A vidite da nalazimo da bi pojačali i ojačali tu borbu protiv onkoloških bolesti.
Ako pričamo o karcinomu prostate, probir je 10 tisuća građana Zagreba, što je s ostatkom Hrvatske?
Kada Povjerenstvo koje je vrlo utemeljeno i promišljeno iznjedrilo i utemeljilo taj pilot projekt analizira sve uske zone u provođenju tog projekta. Dakle, sve one elemente koji su disfunkcionalne, a naš cilj je napraviti funkcionalnim. Tada će se podići taj nacionalni plan za rano otkrivanje karcinoma prostate na nivou države. Kao što sam maloprije rekao, očekujem da će to biti do kraja prvog kvartala, odnosno možda početak drugog kvartala 2024. godine.
Dio tih pacijenata koji će biti obuhvaćeni ovim probir morat će na neke dodatne pretrage. Što je s listama čekanja? Maločas ste spomenuli da ste spremni dati svoj mandat na raspolaganje, u kojem slučaju?
U slučaju kada ti nacionalni preventivni programi ne bi funkcionirali. Međutim, napravili smo jedan pilot projekt u KBC-u u Rijeci, tzv. pilot projekt onkoloških uputnica koji pokazuje da se uz dobru organizaciju, uz dobru volju može organizirati da svi oni pacijenti koji su prioritetni, između njih i onkološki bolesnici, mogu biti obrađeni unutar razumnog roka. U KBC-u Rijeka, pilot projekt je pokazao da od deset posto upućenih 10 posto. Otprilike su bili onkološki bolesnici, oni su zbrinuti u četiri dana. To je i više nego zadovoljavajuće vrijeme.
Možete li i hoćete li prisiliti druge ustanove da učine isto što je učinio riječki KBC?
Upravo to i radimo. I maloprije sam najavio, mi imamo određeni indikator koji se odnosi na smanjivanje bolničkih lista čekanja na dijagnostičke pretrage do kraja godine na maksimalno 270 dana. To nam je indikator u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i napravit ćemo sve da u čitavom bolničkom zdravstvenom sustavu dođemo do tih željenih dana. I napravit ćemo sve da našim bolesnicima osiguramo adekvatan tretman. To je naša obaveza.
