Točno tri tjedna prije predsjedničkih izbora ekskluzivno u Crodemoskopu donosimo kako stoje predsjednički kandidati. Ne samo da podrška HDZ-u nakon privođenja ministra zdravstva zbog sumnji u tešku korupciju nije pala, već je i blago narasla. Blago rastu i oporbeni SDP i Možemo,
Da su izbori provedeni početkom prosinca HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja, SDP-a ali i ostatka političke konkurencije. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 2. i 5. prosinca HDZ zabilježio izbor od 26,8 posto (u studenom 26,7 posto). Na drugom mjestu je SDP s 22,5 posto (prema 22,2 posto iz studenog). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 9,9 posto (prošli mjesec 9 posto).
Na četvrtom je mjestu i dalje Most koji u ovomjesečnom mjerenju bilježi podršku od 6,4 posto (jednako kao u studenom). Domovinsku pokret na petom mjestu polako "gubi dah" sa sadašnjih 2,7 posto izbora (u prošlomjesečnom mjerenju 3,5 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od pet vodećih lista od čega najveći dio "uzima" HDZ. Od pet vodećih stranaka tri su zabilježile pozitivan prinos na svom izbornom "kontu" (Možemo +0,9; SDP +0,2; HDZ +0,1 postotni bod). Most je na istoj razini, dok je samo DP u mjesečnom negativnom izbornom saldu (-0,7 postotnih bodova). Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji prosinac od vodeće petorke tri su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +7 postotnih bodova; HDZ +1,8; Možemo +0,8). U međugodišnjem minusu su Domovinski pokret (-5,2 postotnih bodova) i Most (-1,3 postotnih bodova).
Ostatak političkih stranaka, parlamentarnih ili izvanparalmentarnih, grupirane su u dvije skupine s pragom od 1 posto. Šest je stranaka iznad 1 posto. a to su Centar 1,7 posto i Domino s 1,5 posto.
Zatim ide IDS s 1,4 posto pa HNS s 1,4 posto, HSU s 1,2 posto te HSS 1,0 posto.
Sve ostale stranke su ispod 1 posto i u sferi statističke pogreške: Fokus (0,9 posto), Hrvatski suverenisti i Nezavisna platforma Sjever (obje po 0,8 posto) te Radnička fronta (0,7 posto).
Slijedi Pravo i pravda (0,7 posto), Odlučnost i pravednost i HSLS (obje po 0,4 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,6 posto, uz 17,1 posto neodlučnih.
Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih, ali i najnegativnijih
Utrka za Pantovčak mnogima je pomogla povećati pozitivnu percepciju među ispitanicima pa ona minimalno raste Zoranu Milanoviću, ali osjetno Mariji Selak Raspudić.
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 23,4 posto ispitanika (u odnosu na 23,2 posto iz studenog). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugi na ljestvici najpozitivnijih hrvatskih političara i to s izborom od 13,5 posto (prema 14,6 posto iz prošlog mjerenja u studenom). Na trećem se mjestu zadržala Marija Selak Raspudić s izborom od 5,2 posto (prema prošlomjesečnih 3,8 posto).
Četvrto mjesto s izborom od 4,2 posto drži još jedna kandidatkinja u nadolazećim izborima, Ivana Kekin (u studenom 1,2 posto). Ministar Anušić je peti izbor s 2,7 posto (prije mjesec dana 1,4 posto). Među 10 top političara još su dva predsjednička kandidata: Dragan Primorac (2,1 posto) i Miro Bulj (1,9 posto).
Top 10 pozitivaca zaključuju još Tomislav Tomašević (1,7 posto), Biljana Borzan (1,4 posto) i Ivan Penava (1.2 posto) dok za gotovo petinu ispitanih - pozitivan nije baš nitko! Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara su predsjednici tri političke stranke (HDZ, Možemo, DP), dva člana Vlade, predsjednik Republike i predsjednik Vlade, četiri kandidata za predsjednika Republike te jedna eurozastupnica.
Iako privođenje i koruptivna afera nisu naštetili HDZ-u, jesu samom Viliju Berošu kojega su ispitanici smjestili na visoko 3. mjesto negativaca.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 33,8 posto (u odnosu na 34,6 posto iz studenog). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 16,6 posto (u studenom 16,6 posto). Na treće se mjesto popeo bivši ministar Beroš s izborom od 5,7 posto (prema 0,6 posto u studenom).
Na četvrtom mjestu slijedi Božo Petrov s izborom od 2,6 posto. Mario Banožić je peti s izborom od 2,2 posto, dok je Ivan Penava s izborom od 2 posto na šestom mjestu. U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su Milorad Pupovac (1,3 posto)...
Slijedi Gordan Grlić Radman (1,2 posto), Tomislav Tomašević (1,0 posto) i Gordan Jandroković (0,9 posto). Među 10 najnegativnijih hrvatskih političara četiri su predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, Most, Domovinski pokret), premijer, predsjednik Republike i predsjednik Sabora, dva člana Vlade, istaknuti predstavnik najbrojnije nacionalne manjine u zemlji, te dva bivša ministra (Beroš i Banožić).
I ovaj ste mjesec ocijenili hrvatske institucije: čvrstu trojku opet dobiva predsjednik Republike, dok su Vlada i Sabor s ocjenom dovoljan.
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,97 (prema 2,96 iz studenog). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,99), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,05), Mosta (2,82), Domovinskog pokreta (2,69), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,27). Zanimljivi su rezultati koje su u posljednjem mjesečnom mjerenju četverogodišnjeg mandata zabilježenih za prethodnike aktualnog predsjednika. U 58. mjesecu mandata bivša predsjednica Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 2,77, dok je bivši predsjednik Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio znatno višu ocjenu (3,16).
Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju doživljaja njezina rada za svoj rad dobila ocjenu 2,21 (prema prošlomjesečnih 2,26). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,23), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,72; Možemo 1,93; Most 1,87; SDP 1,78). Politiku Vlade RH u sedmom mjesecu trećeg mandata podržava 23,9 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 25,2 posto).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,16 (u studenom ta je ocjena iznosila 2,15). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,82 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo i iznosi 1,92.
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada predsjednika Milanovića, Sabora i Vlade
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom prosinca podupire 19,7 posto građana (preme 20 posto iz studenog). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 70,3 posto (prema 68,6 posto u studenom). Kakav je smjer zemlje ne zna 10 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 52,5 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP-a ta razina višestruko niža i iznosi 14,5 posto. Glasači oporbenih stranaka su još i kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 13,7 posto; Most 11,8 posto; Možemo! 7,4 posto).
Afera Beroš, pritvor ministra zbog sumnje na korupciju uvjerljivo najvažnije teme proteklog mjeseca
Afera Beroš koja je završila pritvorom bivšeg ministra zdravstva najvažnija je tema mjeseca za 58,3 posto građana, što ovoj temi priskrbljuje visoko deveto mjesto za najvažniju temu u mjesečnim istraživanjima CRO Demoskop u posljednjih dvadeset godina i preko 6000 tema/događaja u dva desetljeća trajanja ovog istraživanja. Visoke cijene hrane i drugih važnih proizvoda u hrvatskim trgovinam je najvažnija tema za 6,6 posto građana. Pretkampanja u izborima za predjsdnika Republike i početak prikupljanja potpisa za kandidature izbor je 6,3 posto građana, a vrlo blizu je obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje (6,2 posto). Izbor Trumpa za predsjednika SAD-a je najvažniji događaj za 4 posto građana, a sljedeće dvije teme bilježe izbor od 2,3 posto: štrajk dijela zdravstvenih djelatnika i intenziviranje ratnog sukoba u Ukrajini, rat u Gazi i Libanonu, sporazum o primirju u Libanonu. Tri su teme s izborom od 1,5 posto: vraćanje ilegalnih migranata u Hrvatsku iz drugih zemalja članica EU, sukob predsjednika Milanovića s Plenkovićem, Anušićem i Grlić Radmanom, te predstavljanje nove ministrice zdravstva. Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 1,5 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
