Ječmeni slad koji ostane nakon kuhanja piva Tamara Vučetić i Andrej Marić koriste se za proizvodnju biokože. Od ideje do realizacije prošle su dvije godine.
"Prva ideja je zapravo bila raditi kožu od rakije, ali dok sam razmišljala shvatila sam da živim kod pivovare i da je bolje rješenje cijelo vrijeme ječmeni slad", kazala nam je Tamara Vučetić, osnivačica tvrtke za proizvodnju kože na biljnoj bazi.
Nakon sušenja i mljevenja sve šalju u tvornicu u Italiji gdje onda nastaje njihova pivska, biokoža.
"Mi smo jedini u svijetu koji se bavimo ovime, patentirali smo naš proces proizvodnje i proizvod. Nadamo se inspirirati i druge koji imaju dosta otpada da možemo tako doprinijeti održivosti u modnoj industriji", dodala je.
Novčanici, torbe, remeni samo su početak onoga što žele proizvoditi.
"Naša koža iako se radi od piva, nema miris na pivu. Već ima miris na svježe žitarice što je ugodno iznenađenje svima koji otvore naš paket prvi put jer nitko to ne očekuje kada dobije nešto od kože", poručio je Andrej Marić, direktor tvrtke za proizvodnju kože na biljnoj bazi.
U kožarskoj radionici idejom su oduševljeni.
"Po izgledu skoro da i nema uopće razlike. Kod krojenja je vrlo slična priča, ja nakon 35 godina iskustva da ne znam da je ovo koža na biljnoj bazi ne bih uopće vidio razliku", rekao je Miljenko Vuk, kožar.
Na ovaj način žele smanjiti udio plastike u modnoj industriji.
"Modna industrija je jedna od tri najveća zagađivača na svijetu. Mi smo uspjeli izbaciti čak 50 % plastike iz proizvodnje naše kože na biljnoj bazi. Jednostavno, matematički, na svaku tonu proizvedene kože, stavljamo 500 kg manje plastike u opticaj", kazao je Marić.
U suradnji s profesorima zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta rade na novim materijalima, ali i proizvodnji bioplastike koja bi potpuno zamijenila tradicionalnu.
"Ideja naših budućih istraživanja je da od otpadnog ječmenog slada proizvedemo bioplastiku. Zašto, jasno jer bismo proizveli biorazgradive materijale i to od otpada pa tako imamo cirkularno gospodarstvo i mogućnost recikliranja", kazao je Nikola Bregović, profesor na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Tamara i Andrej u svoju ideju vjerovali su od početka, a sada kada je konačno zaživjela - neće stati. Nove ideje i planovi već su tu.
