Velikim strvinarima u stalnoj borbi za opstanak, najveći neprijatelji su nedostatak hrane, ljudi koji ih uznemiruju, trovanje i dalekovodi. Oko 130 parova bjeloglavog supa žive na kvarnerskim otocima, a da ne bi završili u oporavilištu na Cresu, udruga Biom ove godine organizira: SUP patrolu. Volonteri u gliserima obilazit će gnijezda i educirati.
„Zbog buke koju ljudi proizvode u blizini gnijezda, mladi supovi često budu uznemireni i padaju iz gnijezda. Završe u moru, a kako supovi nisu plivači, to često može završiti kobno za njih”, upozorava Goran Šikić iz Udruge za zaštitu životinja BIOM. Objašnjava da ovakvo uznemiravanje uzrokuje smrt 30 ptića godišnje, a ono utječe i na odrasle supove. Roditelji počinju izbjegavati gnijezda, prestaju hraniti mlade ili napuštaju gnijezda, ostavljajući jaja ili ptiće nezaštićene. Zato BIOM treba pomoć za pokrivanje troškova SUP patrole kojim će pokrivati plovidbu brodice, iskusnog skippera, troškove putovanja i obroke volontera. Donacije primaju ovdje
Pomoć je trebala i risovima, koji su gotovo izumrli. Do njihova oživljavanja kroz projekt Life Lynx, baš svaki ris u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini bio je potomak tek 3 mužjaka i 3 ženke naseljenih još 70-ih godina. Populacija je osvježena s 18 jedinki iz Slovačke i Rumunjske.
„Mi smo pokušali zaustaviti izumiranje risova u Dinaridima, povećati njihovu gensku raznolikost, ali i naseljavanjem životinja u Alpe pokušavamo povezati naše dinarske risove, s risovima koji žive u ostatku Alpi, tako da za budućnost preveniramo ponovnu pojavu tog parenja u srodstvu”, govori profesorica na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu Magda Sindičić.
Što se događa s vretencima kada rijeke presuše i mravima kada šume izgore, proučavaju na zagrebačkom PMF-u. Ekstremne vremenske prilike, sve češće posredstvom klimatskih promjena, utječu na sav život. Kako se priroda može brže obnoviti, istraživali su na primjeru Sjevernog Velebita, gdje je 2017. izbio veliki požar. Ključnim se pokazalo neuklanjanje izgorenog drveća.
„Taj materijal koji ostane, onda služi kao izvor hranjivih tvari, služi kao sklonište, mikrostanište. Isto tako može služiti kao podloga za rast mladog drveća, tako da onda cijela ta obnova vegetacije ide brže, stanište se brže obnovi, a time i zajednice koje ga naseljavaju”, ističe viši asistent na Biološkom odsjeku PMF-a Fran Rebrina.
I risovi i supovi i mravi i sve ostale životinje i biljke i njihovi ekosustavi čine bioraznolikost.
„Suvremeni način života nama ponekada pruži iluziju da zapravo smo mi na neki način odvojeni od prirode, da nam priroda ne treba. Ali bez prirodnih ekosustava, mi imamo ogromne ekonomske gubitke, ugroženo je naše zdravlje, ugrožena je i naša egzistencija”, zaključuje Rebrina.
Od 70-ih godina prirodne populacije na globalnoj razini su doživjele pad od 60 %. Gubici vrsta su se događali ili prije, ali je ovo prvi put da je ključni faktor izumiranja - čovjekovo djelovanje.
