"Šaman - zanatlija - umjetnik", izložba hrvatsko-američkog umjetnika Branka Gulina inspirirana arheološkim i antropološkim naslijeđem sjevernoameričkih Indijanaca, donijela je autoru neočekivani publicitet i prije otvaranja. Protiv šamanskih rituala u Crkvi sv. Donata pobunile su se zadarske molitvene zajednice, a Nadbiskupija ih, iako ne upravlja desakraliziranom crkvom, podržala.
Iako je Sv. Donat desakraliziran već 226 godina, prikazivanje "Rituala majke Zemlje i plodnosti" i "Rituala zmije"u izvedbi Zadarskog plesnog ansambla na otvaranju izložbe "Šaman - zanatlija - umjetnik" zadarske molitvene zajednice smatraju nedopustivim sadržajem u takvom prostoru.
"To je jedan božanstveni prostor gdje su oltari lapidariji obični, kamene ploče i fragmenti, i sad tu da se nešto dogodi... Što treba glazbu zabraniti jer nije rađena na 'starim' notama? Ne, ništa ne treba zabranit", kaže poznata zadarska slikarica Silvijana Dražović, koja smatra kako umjetnost i kultura nose velike zasluge za napredak društva pa ih i ne treba sputavati. Antun Grgušić koji pola godine živi u Osijeku, dodaje svoje viđenje: "Vjernik sam i katolik, ali mislim da je to sasvim obična glupost... Ako me zanima povijest, otići ću na tu izložbu i to je to. Samo što se Crkva počela previše petljati u sve i svašta. Kao i politika."
Iz molitvenih zajednica poručuju kakao oni nisu protiv izložbe slika i skulptura inspiriranih kulturom sjevernoameričkih Indijanaca, nego samo protiv performansa koji evocira poganski obred. "Crkva koja je simbol grada, crkva koja je posvećena, crkva u čijoj neposrednoj blizini se nalazi Katedrala sv. Stošije, čije je moći upravo biskup Donat u 9. stoljeću donio i dao na dar našem gradu, mislimo da je potpuno neprimjereno", kaže Elvis Jurjević, voditelj Molitvene zajednice Apostoli krvi Kristove Zadar, kojemu smeta što će na otvaranju izložbe sudjelovati i učenici OŠ Šime Budinića. Iz Zadarske nadbiskupije su priopćenjem osudili vrijeđanje vjerskih uvjerenja kršćana: "Smatramo neprimjerenim da se performans u svom šamanskom dijelu održava u prostoru crkve koju ljudi doživljavaju i jest sakralno zdanje, premda se u njemu ne održavaju liturgijska bogoslužja."
Iz Arheološkog muzeja, koji upravlja Crkvom sv. Donata (nekada je sama crkva bila arheološki muzej), ne vide ništa sporno i tvrde kako performansi na otvaranju Gulinove izložbe ne vrijeđaju ničije vjerske osjećaje. "Meni je žao zbog jednog nerazumijevanja, tu nema nikakvog rituala šamanskog niti šamana. Radi se jednostavno o umjetničkoj interpretaciji zapravo jednog arheološkog i etnološkog konteksta drugih nekakvih kultura", kaže Morana Vuković, ravnateljica Arheološkog muzeja Zadar, koja smatra da problem nastaje kada se poziva na slobodu izražavanja mišljenja, a zadire u slobodu umjetničkog izražavanja.
Sam autor nije istraživao, kaže, religijske aspekte rituala, nego umjetničke. "Smatram da je ritual temelj općenito cjelokupne umjetnosti zbog toga što se u njemu javljaju svi oblici umjetnosti na jednom mjestu i to su ustvari ples, muzika, slikanje, scenografija, priča, sve je unutra, ali s tom određenom svrhom" kaže Branko Gulin za kojega je šaman u središtu interesa kod ovakve tematike jer ih još od vremena paleolitika, kao predvodnicima rituala, smatra prvim umjetnicima i ujediniteljima umjetnosti.
Molitelji će za vrijeme otvaranja izložbe moliti, ali ne na nekadašnjem rimskom Forumu na kojemu se izvorno slavilo niz bogova i božica, nego u svojoj privatnosti.
