Da su izbori provedeni početkom ožujka HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s izraženom prednosti ispred političke konkurencije, SDP-a ali i ostalih političkih stranaka. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 4. i 6. ožujka HDZ zabilježio izbor od 26,5 posto (25,6 posto prije mjesec dana), što je najbolji rezultat ove stranke u posljednjih godinu dana.
Na drugom mjestu je SDP sa 17,9 posto (u odnosu na 16 posto iz veljače), što je ovoj stranci najbolji rezultat još od veljače 2022. godine. Treće mjesto, uz minimalnu prednost u odnosu na konkurenciju, drži Most s izbornom podrškom od 7,9 posto (prema prošlomjesečnih 9,1 posto).
U stopu ih prati Možemo! sa 7,8 posto podrške (u odnosu na prošlomjesečnih 8,9 posto). Uz minimalni zaostatak na petom je mjestu Domovinski pokret s izborom od 7,7 posto (u veljači 8,4 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio "uzima“ HDZ. Od vodeće petorke u ovomjesečnom mjerenju dvije su stranke u plusu, a tri bilježe minus na izbornom kontu. Međumjesečni su rast zabilježili SDP (+1,9 postotnih bodova) i HDZ (+0,9 postotnih bodova).
Međumjesečni pad izborne podrške zabilježili su Domovinski pokret (-0,8 postotnih bodova), Možemo (-1,1) i Most (-1,2). Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji ožujak od vodeće petorke tri su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +2,5; HDZ +0,9; Domovinski pokret +0,8 postotnih bodova). U međugodišnjem minusu je platforma Možemo! (-2 postotna boda) i Most (-1,3 postotna boda).
U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini sljedećih osam stranaka: Centar (1,9 posto), HSS (1,4 posto), IDS (1,3 posto), Odlučnost i pravednost (1,2 posto), HSU i HNS (obje po 1,1 posto), te Fokus i Radnička fronta (po 1,0 posto). Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0,9 posto), Hrvatski suverenisti (0,8 posto), Socijaldemokrati i HSLS (obje po 0,6 posto), AP Akcija za promjene i Republika (po 0,5 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 2,4 posto. Unatoč padu udjela neodlučnih za 2,7 postotnih bodova u odnosu na mjerenje iz veljače i dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (sada 16,1 posto prema prošlomjesečnih 18,8 posto).
Ista trojka na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara i dalje na vrhu ove ljestvice (gdje se neprekidno nalazi još od ožujka 2021. godine). Zoran Milanović je najpozitivniji aktualni hrvatski političar za 17,8 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečnih 19,2 posto). Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 16,1 posto (prema 16,2 posto iz veljače). Na trećem je mjestu kandidatkinja Možemo! za hrvatsku premijerku Sandra Benčić s izborom od 3,6 posto (prema prošlomjesečnih 3,2 posto).
Četvrto mjesto dijele predsjednik Domovinskog pokreta i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava s 3,1 posto izbora (prema prošlih 3,3 posto), te Peđa Grbin, šef vodeće oporbene stranke js istih s 3,1 posto izbora (u veljači 2,0 posto). Šesto mjesto drži zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s izborom od 2,3 posto.
Iza njega su Nikola Grmoja (1,6 posto), te trojac s 1,3 posto izbora: Karolina Vidović Krišto, Božo Petrov i Dalija Orešković.
Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara sedam je predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo, Domovinski pokret, Most, Odlučnost i pravednost, te stranka Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom.
Ljestvicu najnegativnijih političara i dalje predvode premijer i predsjednik
Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 31,6 posto (u odnosu na 32,3 posto iz veljače). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 12,5 posto (u veljači 11,1 posto). Treće mjesto u ovomjesečnom istraživanju drži predsjednik SDP-a Peđa Grbin s izborom od 3,8 posto (prije mjesec dana 2,5 posto).
Slijedi Sandra Benčić s izborom od 3,4 posto (prema 2,1 iz prethodnog mjeseca), te Milorad Pupovac s izborom od 2,3 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 2,2 posto) i Gordan Grlić Radman s 1,6 posto (prije mjesec dana 2,3 posto).
Među 10 najnegativnijih političara još su: Ivan Pernar i Hrvoje Zekanović (obojica po 1,5 posto), Gordan Jandroković (1,4 posto) i Tomislav Tomašević (1,2 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom ožujka podupire 23,4 posto građana (u odnosu na 21 posto iz veljače). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 68 posto (prema 68,9 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 8,6 posto građana (prema 10,2 posto iz prethodnog mjeseca). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 58,3 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Most 13,6 posto; Možemo! 10,9 posto; SDP 10,4 posto; Domovinski pokret 9 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,95 (prema 2,96 iz veljače). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,88), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,16), Domovinskog pokreta (3,08) i Mosta (3,02), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,43). Radi usporedbe zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 49. mjesecu mandata bivša predsjednica Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 3,00, dok je bivši predsjednik Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio znatno višu ocjenu (3,56) što u konačnici nije bilo dovoljno za ostanak na Pantovčaku.
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,15 (u veljači 2,16). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 2,78 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo! i iznosi 1,95.
Vlada RH je početkom ožujka za svoj rad dobila ocjenu 2,32 (prema 2,24 iz prethodnog mjeseca). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,53), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 1,99; Možemo! 1,96; Domovinski pokret 1,95; Most 1,92). Politiku Vlade RH u četrdeset i četvrtom mjesecu mandata podržava 28 posto ispitanika (u odnosu na 25,2 posto iz veljače).
Štrajk sudaca i inflacija na vrhu ljestvice najvažnijih tema mjeseca
Izbor suca Ivana Turudić za glavnog državnog odvjetnika najvažniji je događaj prethodnog mjeseca za 16,2 posto građana. Svjetsko zlato vaterpolista, te nesuglasice i problemi s njihovim dočekom najvažnija je tema za 10,5 posto građana, dok je već standardna tema – inflacija – i dalje pri vrhu s izborom od 10,2 posto. Pobjeda Baby Lasagne na Dori i pozicija favorita u natjecanju za prvo mjesto na Euroviziji najvažnija je tema za svakog desetog hrvatskog građanina.
Prosvjed građana na Markovom trgu u organizaciji lijevo-liberalne oporbe izbor je 7,4 posto građana, dok su rasprave o uvođenju obvezne vojne obuke izbor njih 6,3 posto. Iznad 3 posto izbora su tri teme (intenziviranje ratnog sukoba u Ukrajini, rat u Palestini i uz obalu Jemena u Crvenom moru 3,8 posto; napad predsjednika Milanovića na premijera Plenkovića u vezi potencijalnog slanja vojnika u Ukrajinu 3,4 posto; istraga EPPO u Ministarstvu kulture u vezi slučaja Geodetski fakultet, sukob premijera Plenkovića sa šeficom EPPO 3,3 posto). Sve su ostale teme zabilježile izbor manji od 3 posto.
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija Plus na uzorku od 1300 ispitanika, od 4. do 6. ožujka. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
