U rukama Zagrepčanke Željke su računi za struju, vodu, grijanje, a kada ih plati u džepu ostaje samo 40 posto kućnog budžeta. Bilo bi ga i manje da nije uskočila država.
„Subvencije su dobra stvar. Da ih nema, davno bi bankrotirali. Dobro je što se nastavljaju, ali mislim da bi u svakom slučaju trebale biti veće", ističe.
Ali veće teško da će biti. Po svemu sudeći subvencije za struju i plin ostaju jednake kao i do sada. Premijer Andrej Plenković kaže da je tržišna cijena struje bila šest do sedam puta veća od one koju smo plaćali.
„Ove godine mjere će omogućiti da se ne plaća cijena struje koja bi bila tri puta veća od one koja će se plaćat", istaknuo je.
Plaćat ćemo i plin dva puta manje, a grijanje 3 do 4 puta manje, kaže premijer. No to je još uvijek brojnim građanima nedovoljno za bolji standard.
Željka pak upozorava da je problem u tome što plaće uopće nisu rasle, ili su rasle malo. "Život je postao izuzetno težak, a cijene su sve veće i veće", dodaje.
Većim plaćama trebalo bi pridonijeti porezno rasterećenje. Vlada je u Sabor poslala konačni prijedlog izmjena čak devet poreznih zakona koji stupaju na snagu od iduće godine.
„Cilj ovih poreznih promjena je da očuvamo gospodarstvo u uvjetima krize, da osnažimo fiskalnu autonomiju općina i gradova i da podignemo životni standard građana", tvrdi premijer.
Mijenja se Zakon o porezu na dohodak, na dobit, lokalni porezi i doprinosi. Ukida se prirez. Povećat će i osobni odbitak na 560 eura. Smanjuje se i osnovica za mirovinsko osiguranje. Najveća novost prije slanja konačnog prijedloga zakona u saborsku proceduru je oporezivanje imovine i kapitala.
„Činjenica je kako su upravo dohodak od imovine, imovinskog prava i kapitala ti koji povećavaju nejednakosti u društvu. Zato smo se odlučili pribjeći jednom drugom rješenju, a to je ne dozvoliti autonomiju, ali propisati fiksne uvećane stope poreza na dohodak za dohotke od imovine, imovinskih prava i kapitala“, istaknuo je ministar financija Marko Primorac.
No, uz sve to, pitanje je kako će izgledati naši životi i hoćemo li živjeti bolje?
Ekonomski analitičar Petar Vušković smatra da nam se neće ništa bitnije mijenjati kad se gleda makro-ekonomska slika. "Na inflaciju ćemo se morati naučiti. Praktički ćemo stalno biti izloženi inflatornim pritiscima", dodaje.
Kako trenutačno stvari stoje, jednake subvencije nastavljaju se i poduzetnicima pa je za očekivati i povećanje plaća u privatnom sektoru, kaže izvršna direktorica HUP-a, Irena Weber.
„Plaće nominalno su prošle godine rasle 20-ak posto. Ove godine se očekuje preko 15 posto, što znači da privatni sektor naprosto nema alternative – plaće moraju rasti jer naprosto je borba za svakog pojedinog radnika na tržištu", objašnjava Weber.
Čini se kako nas čeka jesen puna promjena, ali i neizvjesnosti u novčanicima i dogodine.
