SAD i Izrael pokrenuli su vojne napade na Iran ciljajući njegovo vodstvo, Teheran je odgovorio protunapadima na američke ciljeve diljem Bliskog istoka, a obje strane najavljuju da je to tek početak neprijateljstava.

Novi sukob na Bliskom istoku za RTL Danas analizirao je profesor Filozofskog fakulteta i stručnjak za međunarodne odnose, Mirko Bilandžić.

Je li ovaj napad očekivan i je li označio kraj svih pregovora?

Američki predsjednik je nesporno uveo strategije nepredvidivosti u međunarodnu sigurnost, ali te paradoksalnosti što on kaže trebamo ozbiljno shvatiti. Vidimo empirijski da sve što on kaže i napravi. Dakle američko-izraelsko-iranski rat, bar u ovoj suvremenoj fazi, on je na sceni postojan, pri čemu se koriste različiti tipovi djelovanja, od klasičnih vojnih, tajnih, obavještajnih operacija i ekonomskih sankcija. Ovo nešto je zaista bilo predvidljivo i očekivano. Naravno, ovo nije  ovisno o samom prekidu nuklearnih pregovora, taj napad je pripremljen prije. Ovo je samo bio okidač radi opravdanja udara i nažalost, on je početak, a ne kraj.

RAKETNI UDARI /

Donosimo priče s ulica pogođenih mjesta, za RTL se javio poznati PR-ovac: 'Svi smo u skloništu - žene, djeca...'

Očekujete li nastavak širenja sukoba ili kratkotrajnu vojnu akciju?

Amerikanci će željeti učiniti sve kako bi skršili sve sposobnosti Irana, što se tiče i nuklearnog programa i vojnih sposobnosti, ali i same promjene režima. Naravno da će se nastaviti uporaba različitih oblika djelovanja. Naravno, ovo je situacija u kojoj je izvjestan iranski odgovor na ovaj napad, a to može uzrokovati daljnju eskalaciju sukoba. Sve američke baze u susjednim državama su u dosegu Irana. Ono što također imamo kao odgovor su iranska "legija stranaca" i sve one paravojne formacije koje su saveznici Irana. Iranski odgovor sigurno neće biti pognuta glava pred ovim američkim udarom.

Puno se toga spominje kao razlog napada, ali koji su stvarni razlozi Trumpovog udara?

Centralni američki saveznik na području Bliskog istoka do 1979. godine bio je upravo Iran. Iranskom revolucijom taj se odnos potpuno promijenio. Iran je promijenio stranu, konfiguraciju političke moći na Bliskom istoku i promijenio je mjesto saveznika. Od tada su krenuli ozbiljni izazovi, prije svega u razvoju nuklearnog programa. Iran je od tada jedan od svjetskih neprijatelja broj jedan za Sjedinjene Američke Države i njihovog glavnog saveznika Izrael. To je središnji razlog zašto se sve ovo događa. Američko djelovanje će trajati sve dok ne onemoguće Iran u izazivanju nesigurnosti na tom području u prvoj fazi, te dok ga u drugoj fazi ne vrate u američku orbitu interesa i onemoguće iranske saveznike u dominaciji tim prostorom.

ESKALACIJA SUKOBA /

Bliski istok gori nakon Epskog gnjeva: Napad došao usred diplomatskih pregovora

Je li po Vama realan pad režima?

Pad režima je apsolutno realan. Amerikanci čine sve da sruše taj režim, no on se neće srušiti niti vojnim putem niti ekonomskim sankcijama. Pad režima se ne može dogoditi bez unutarnje društvene podrške i raskola. Iransko društvo je vrlo slojevito i nepredvidivo. Nitko nije predvidio, primjerice, da će religijski faktor srušiti šahovski režim 1979. godine. Amerikanci provode ozbiljne tajne operacije kako bi izazvali raskol unutar Irana. Oni generiraju prosvjede, stvaraju alternativu i oporbu. Bez toga se promjena neće dogoditi, ali meni se ona čini izvjesnom. To uključuje i najbrutalnije metode, poput likvidacije kompletnog iranskog čelništva. Ipak, ono što Amerikanci često zanemaruju jest da promjena režima neće automatski značiti proameričko zastupanje interesa. To može značiti da će Iran ostati dugotrajno nestabilan.

ESKALACIJA SUKOBA /

Iran zaprijetio: 'Uskoro slijedi upotreba dosad neviđenog oružja'

Koliko je ovaj udar na Iran istovremeno i udar na Kinu i Rusiju?

To je apsolutno veliki udar. Zadnjih pet godina postoji poseban ugovor o savezništvu i ekonomskoj suradnji između Kine i Irana. Tradicionalno, Iran je u ovoj suvremenoj fazi ruski strateški partner na tom području. Ovo je ozbiljan udarac i Kini i Rusiji ako se zaista dogodi da se Iran odmakne od njih, a kamoli ako u drugoj fazi postane američki saveznik. Prema trenutnim indikatorima, izravna konfrontacija Rusije ili Kine s Amerikancima zbog Irana nije izvjesna, ali zasigurno neće stajati prekriženih ruku gledajući američku dominaciju na tom području. Bliski istok ide u potpunu političku i sigurnosnu rekonfiguraciju. Ako hoćete, možda je i paradoksalno, ali jedan od najvećih izazova za nacionalnu sigurnost Izraela i Saudijske Arabije upravo je moguće ponovno približavanje Irana i Sjedinjenih Američkih Država. To znači da ćemo, naravno, i u tom slučaju imati problematičan Bliski istok.

Može li Hrvatska izravno ili neizravno osjetiti posljedice ovog sukoba?

Izravno Hrvatska nema veze s tim, osim u slučaju dva scenarija. Prvi je ako Iran odluči zatvoriti Hormuški tjesnac, čime bi 20% svjetske nafte došlo u pitanje. To može izazvati lančanu reakciju na tržištu energenata. Druga situacija je eventualna ako se aktiviraju iranske legije stranaca  i ako dođe eskalacija terorizma kao odgovora na ova događanja. U tom slučaju nitko ne može biti potpuno miran, jer bi mete mogli biti američki i izraelski interesi svugdje, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Ali izravno Hrvatska nema s tim nikakve veze.