Gradine iz prapovijesnog doba, putevi koji su se koristili gotovo dva tisućljeća i poljoprivredne parcele rimskih vojnika - sve je to otkriveno na otoku Ugljanu. A sva ta vrijedna saznanja arheolozi su dobili bez da su zagrebali ispod odavno zaraslih površina. Rimska podjela parcela prema centurijama ili kvadratnim plohama od 710 puta 710 metara, vidljiva je još uvijek iz zraka, ali samo okom Lidar tehnologije koja laserskim skeniranjem prodire i kroz vegetaciju.
"Kao mještanki to mi je jako drago da se zaštiti jer to su naše ostavštine. To je nasljedstvo naših starih", pozdravlja skeniranja polja Ljubica Telac iz Malog Lukorana, kao i njezin sumještanin Rajko Grbas: "Mlade generacije više drže do toga. Mi smo tako živjeli s tim, ovi danas više gledaju na to. Potražit ću snimke da ih vidim".
Na ovakav način snimljen je ranije i raster parcela na poljima oko hvarskog Starigrada. Snimanje Lidar metodom na Ugljanu financirano je s 26,5 tisuća eura iz europskih fondova.
"Ovaj dio koji se odnosi na Lidar i fotogrametrijsko snimanje, on je namijenjen isključivo analizi terena i na neki način arheološkoj i kulturno-povijesnoj interpretaciji kako bi se usmjerili daljnji projekti. Znači, mi u tom smislu nismo nešto devastirali, uništili, prvenstveno je analiza temelj svih drugih projekata", kaže Ivan Košta, direktor TZ Općine Preko koja je naručila snimanje.
Koristi laserske zrake kako bi snimala tlo
"Lasersko skeniranje iz zraka je jedna nedestruktivna metoda dokumentacije koja koristi laserske zrake kako bi snimala tlo. U ovom slučaju smo koristili bespilotnu letjelicu na kojoj se nalazi taj senzor koji snima tlo", pojašnjava Tomislav Zojčeski, vlasnik tvrtke za daljinska istraživanja, jedine takve u Hrvatskoj.
Istraživanje je potakla prerano preminula arheologinja rodom s Ugljana Martina Dubolnić Glavan, napominje mladi arheolog koji se jedini u Hrvatskoj bavi ovakvim istraživanjima.
Da je Lidar dobrodošla pomoć "standardnoj" arheologiji, smatra i nekadašnji Tomislavov profesor.
"U novije vrijeme s ovakvim razvojem društva, gospodarstva i svega dolazi do potencijalnih rizika za kulturnu baštinu. Osim toga, česta neobrada zemlje skriva te tragove kulturne baštine sve više i više i ovo je zaista jedan od načina da se ta baština otkrije u relativno brzo vrijeme", smatra Dario Vujević, pročelnik Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Nove tehnologije su prilika su, napominju arheolozi, i da se mladi kolege ostvare u struci i izvan zapošljavanja u institucijama, a baština zaštiti kako bi ostala i generacijama nakon nas.
