Vlada je od početka komunicirala da će plaće rasti svima. Ali to je samo teoretski točno.
Kao što su i najavljivali, najveće povećanje mjesečnog budžeta osjetit će oni s najmanjim plaćama. Ako imate 700 eura bruto, dakle nešto više od 550 eura neto, plaća će vam se povećati 43 eura - zbog olakšice za prvi stup mirovinskog.
Oni s plaćom do 1100 eura bruto imaju i manju olakšicu pa mogu računati samo na 25 i pol eura na mjesec više.
Građani s plaćom do 1700 eura iduće godine zarađivat će do 11 eura više, ali njima plaća neće rasti zbog olakšice za mirovinski doprinos, nego zbog rasta osobnog odbitka. U taj razred upada i prosječna hrvatska plaća isplaćena u ožujku od 1556 eura bruto.
Oni s plaćama iznad 1700 eura bruto, od nove godine zaradit će tek 15-ak eura više - dakle, otprilike 6 kava na mjesec.
Evo što će to značiti na konkretnim primjerima: Ako živite u gradu koji nema prirez, imate dvoje djece i zarađujete minimalac, olakšica za mirovinski doprinos iznosit će vam 300 eura, osobni odbitak i odbitak za djecu ukupno 605 eura, a toliko ćete od svog poslodavca i dobiti. To će biti povećanje od otprilike 45 eura.
A vaš susjed u istom gradu bez prireza koji je samac i prima bruto plaću od 1290 eura, imat će znatno manju olakšicu za prvi stup mirovinskog, zajamčeni osobni odbitak od 560 eura, pa će primiti plaću od 938 eura, što je niti 6 i pol eura više nego sada.
No koji je onda smisao Vladine reforme kad o najvećem dijelu povišice odlučuje lokalna vlast?
Iz Vlade na to kažu - financijska decentralizacija te pozivaju lokalne političare da baš u izbornoj godinu daju svoj doprinos.
A to će moći napraviti ovako: umjesto poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, administrativno će se voditi samo jedna stavka, a stopu tog objedinjenog poreza na dohodak određivat će lokalne vlasti.
Općine koje su dosad na onu nižu stopu poreza na dohodak od 20 posto mogle zaračunati maksimalno 10 posto prireza, sada će moći odrediti porez na dohodak u rasponu od 15 posto do 22 posto. Gradovi do 30 tisuća stanovnika će moći zaračunati maksimalan porez od 22 cijela 4 posto, veći gradovi prirez od 15 posto mogu stopiti u porez na dohodak od maksimalno 23 posto, a zagrebački gradonačelnik će umjesto 20 posto poreza na dohodak i 18 posto prireza moći to zbrojiti u 23,6 posto jedinstvenog poreza.
Povećava se i prag za veću poreznu stopu, današnjih 30 posto koju plaća tek 11 000 Hrvata. Taj porez će plaćati oni s plaćama od 50 400 eura bruto, a raspon poreza na dohodak će biti od 25 posto do u Zagrebu maksimalnih 35,4 posto.
